BiH može u Hagu tužiti Hrvatsku za "otimačinu imovine"

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine s dnevnog reda skinulo je tačku o hrvatskom Zakonu o upravljanju državnom imovinom na zahtjev Marine Pendeš, ministrice odbrane iz redova Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ), koja je tražila mišljenje nadležne komisije o tom pitanju.

Međutim, ministri u Vijeću ministara nakon toga su utvrdili da se ta komisija nijednom nije sastala, ali su ipak odlučili da od nje zatraže zaključke. 

Tako bosanskohercegovačke vlasti opet nemaju odgovor na zakon donosen u Hrvatskoj kojim se imovina bh. kompanija u toj državi, vrijedna nekoliko milijardi eura, može dati na upravljanje drugima do 30 godina.

To u praksi znači da će se brojni hoteli, odmarališta, stanovi, objekti i infrastruktura nekadašnjih giganata kao što su Energoinvest, Hidrogradnja, Šipad, Vranica i drugi, dati na dugogodišnje korištenje zainteresovanim investitorima čime će ta imovina praktično biti izgubljena za BiH.

Hoće li BiH izgubiti imovinu u Hrvatskoj: Ministar Grubeša tvrdi da neće

Ko je kriv za ovu "konačnu legalizaciju pljačke bh. imovine", kako zakon opisiju stručnjaci iz BiH? Većina nadležnih zvaničnika o tome ne želi da govori, kao ni odgovorne institucije koje još nisu uputile odgovor Hrvatskoj.

Ipak, prije nekoliko dana, premijer bh. entiteta Federacije BiH Fadil Novalić oglasio se povodom usvajanja zakona u Hrvatskoj, i na pitanje Nezavisnih novina ko je kriv odgovorio da je "kompanijama veliki problem napravio Zakon o privatizaciji"

Hrvatska kaže da stvara zakonski okvir

Obrazlažući sporni članak 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom, iz hrvatskog Ministarstva državne imovine navode kako se njime omogućuje da se „može na ograničeni rok raspolagati nekretninama koje su u zemljišnoj knjizi upisane u vlasništvu Republike Hrvatske sa zabilježbom zabrane raspolaganja budući da su iste predmet sukcesije između država bivše SFRJ, a s kojima Republika Hrvatska nije sklopila odgovarajući međunarodni ugovor“.

"Budući da se su te nekretnine izvan prometa, odnosno ne može ih se otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske, ocijenjeno je oportunim omogućiti zakonski okvir za davanje istih u višegodišnji zakup ili u neku drugu osnovu uporabe do najviše 30 godina uz obvezu upisa u zemljišnu knjigu zabilježbe postojanja sklopljenog ugovora“, kažu u ministarstvu.

Primjenom navedene odredbe očekuju pozitivne učinke s obzirom da će „ponuda višegodišnjeg zakupa ili uporabe po drugoj osnovi zainteresiranim osobama omogućiti dugoročnije poslovne aktivnosti“.

"Moramo dobro razmisliti o izmjeni Zakona o privatizaciji. Mi smo napravili jako veliku grešku, koja je kasno otkrivena. Novim zakonom je rečeno 'Isknjižite sve što je u inostranstvu od firmi, o tome će brinuti država'.”

Međutim, Zakon o privatizaciji, kako su nam rekli iz Agencije za privatizaciju FBiH, nema veze sa onim što se dešava, jer se radi o imovini preduzeća koja nisu bila predmet prodaje – privatizacije, te je ta imovina po Zakonu o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka ostala u vlasništvu Države BiH, entiteta i kantona, u ovisnosti od toga koji je nivo vlasti osnivač preduzeća.

'Novalić miješa kruške i jabuke'

“Smatram da gospodin Novalić uopšte nije upućen u ovu problematiku. Ovdje se radi o društvenoj imovini, državnoj imovini, gdje je jedini titular BiH. Dakle, ono što se dešava nema veze sa privatizacijom, jer se radi o društvenoj imovini privrednih subjekata iz BiH koji imaju svoju imovinu u Republici Hrvatskoj. Dio te imovine se naravno nalazi u pasivnom podbilansu, ali ovdje govorimo o Aneksu G Sporazuma o sukcesiji”, kaže Amer Jerlagić, nekadašnji direktor Energoinvesta.

Sporazum o pitanjima sukcesije između država nasljednica bivše SFRJ, koji je zaključen u Beču 2001. godine između država bivše SFRJ, očigleno se u slučaju BiH ne poštuje. 

Sabor Republike Hrvatske ratificirao je Sporazum 2004. godine, međutim, Zagreb za primjenu sporazuma traži i zaključivanja bilateralnog ugovora o imovinsko-pravnim odnosima sa BiH kako bi se počelo sa upisom vlasništva.

S druge strane, Hrvatska je takve ugovore potpisala sa Slovenijom i Makedonijom, prije Sporazuma o sukcesiji, i vratila im imovinu.  

Do sada je propalo više pokušaja potpisivanja ugovora između BiH i Hrvatske, koji su vođeni su sve do 2012. godine, kada se došlo blizu rješenja. Međutim, tada je bh. entitet Republika Srpska tražila da ugovor obuhvati i stanarska prava građana, što je Hrvatska odbila.

“Član novog zakona u Hrvatskoj poziva se na nepostojanje državnog ugovora između Hrvatske i BiH i kaže - dok se ne potpiše ugovor ta će se imovina dati u promet trećim licima da s njom mogu gazdovati do 30 godina”, navodi Jerlagić.

'Nadležne institucije u rukama HDZ-a'

Dodaje da je veliku odgovornost snose bh. vlasti, pogotovo imajući u vidu da je Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine i bivši parlamentarac u BiH, glasao za zakon u Saboru.

"I niko me ne može ubijediti, da čak i pojedinci, prevashodno iz bh. vlasti, jer oni su ti koji su trebali razgovarati sa Republikom Hrvatskom, nisu, narodski rečeno, umastili brkove od ovih 10 milijardi eura imovine u Hrvatskoj. Nažalost, jedini komentar je dao ministar pravde BiH Josip Grubeša koji je bio u februaru u posjeti Hrvatskoj i koji je rekao da za njega to ništa nije sporno", dodaje Jerlagić.

Grubeša, koji također dolazi iz HDZ-a BiH, s druge strane, uvjerava javnost da Bosna i Hercegovina nije izgubila svoju imovinu te da su sporni objekti u jako lošem stanju, zapravo su devastirane ruševine.

Forto: Pojedinci iz BiH rade u korist Hrvatske

Zastupnik Naše stranke u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, Edin Forto zatražio je prošle godine od federalne vlade da mu dostavi izvještaj o imovini iz pasivnog podbilansa s područja Federacije BiH. Iz Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH dobio je odgovor, za koji kaže da je "prilično štur i konfuzan". Navodi i kako se takvim izvještajem "ne bi smjela tretirati imovina, koju neki procjenjuju u milijardama maraka".

"Ono što je vidljivo je ne toliko pravni vakuum, koliko odsustvo državne intervencije. Pri ovom mislim na državu Bosnu i Hercegovinu. Hrvatski sudovi svjesno koriste pravne i druge nedorečenosti kako bi spriječili naše firme da uknjiže pravo vlasništva", navodi Forto.

"Ako ostanu bez argumenata, onda se pozivaju na odsustvo međudržavnog sporazuma, koji bi tretirao status ove imovine. Tu počinje i završava sva priča. Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH moraju na najvišem nivou pokrenuti pitanje izrade sporazuma između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ako u dogledno vrijeme Hrvatska odbije ono što državnici iz BiH pokušaju, onda postoje međunarodne instance, arbitraže i sudovi", kaže Forto.

Prema njegovim riječima, "pojedini najviši državnici iz BiH otvoreno i bez zadrške rade u ovom slučaju u korist Republike Hrvatske, a na štetu BiH". Pri tome, kaže, ne misli samo na pripadnike HDZ-a BiH.

"Zanemarivanje ovog problema, kao i aktivno učešće u korist Hrvatske, a na štetu BiH, je obrazac svih dosadašnjih najviših državnih funkcioniera. Konačno, činjenica da nije puno urađeno na ovom problemu pokazuje ne samo da Hrvatskoj odgovara nečinjenje, već i svjedoči neradu naših institucija na državnom nivou. Sve to ne znači da je kasno. Nije kasno. Potreban je samo svjež  pristup oslobođen od strasti i populizma. Dakle, uzeti najbolje advokate, pripremiti nacrt međudržavnog sporazum u skladu sa najboljom evropskom praksom, te ga uputiti Hrvatskoj. Ovakav problem se može riješiti samo višegodišnjom upornošću, hladno i tehnokratski", predlaže Forto.

Prema njegovom mišljenju, Hrvatska je donošenjem Zakona o upravljanju državnom imovinom "pokazala da joj je stalo do tih objekata, jer žele naći koncesionare koji će tu imovinu sačuvati".

Priznao je da je problem u BiH: "Mi u BiH se ne možemo dogovoriti čiji su to objekti, tko je nadležan, tko upravlja tim objektima".

I nakon sjednice Vijeća ministara rekao je kako "nije dovoljno učinjeno iz BiH kako bi se ubrzao proces potpisivanja sporazuma između BiH i Hrvatske".

Predlaže diplomatsku ofanzivu u Hrvatskoj te što više susreta da bi se uvidjelo kako će se, ukoliko postoji dovoljna zainteresovanost za objekte u Hrvatskoj, pronaći stvarni vlasnici i vratiti te objekte njima u posjed.

"Hrvatskoj je sporno što je ta imovina na teritoriji Hrvatske, radi se uglavnom o objektima koji su na jadranskoj obali, a koji su devastirani i u ruševnom stanju i to im kvari turizam te su tražili rješenja za to pitanje", tvrdi Grubeša.

Na kraju je naglasio da je prvo potrebno definirati koja je to imovina, kome pripada i ko je potražuje te je potrebno usaglašenim glasom nastupiti prema Hrvatskoj.

Ranije je u razgovoru za Al Jazeeru, Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu BiH, rekao da je godinama pitanje bh. imovine u inostranstvu u rukama struktura vlasti koje drži Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine.

"Mi imamo samo jedan ured na nivou države – to je Ured za sukcesiju, koji djeluje u okviru Ministarstva finansija i trezora, a koje u kontinuitetu drže kadrovi HDZBiH. Strukture koje su imale obavezu štititi imovinu više su radile u interesu susjednih zemalja", navodi Cero.

Šta BiH može uraditi?

Al Jazeera se obratila, među ostalim, i Agenciji za privatizaciju Federacije BiH iz koje kažu da su da pravovremeno sa problemom upoznale institucije Bosne i Hercegovine koje su nadležne za vođenje vanjske politike.

Međutim, iz Agencije tvrde da “vlasti nisu učinile ništa da preduprijede ovakav razvoj događaja“.

Ono što, po njima, preostaje Bosni i Hercegovini jeste da putem državnog Pravobraniteljstva podnese tužbu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu protiv Republike Hrvatske, ali i obavijesti Evropsku uniju „o ponašanju njene članice koja donošenjem ovakvog zakona očito ne poštuje međunarodne ugovore koji imaju jaču pravnu snagu od domaćeg zakonodavstva“.

I bivši premijer Federacije BiH, te svojevremeno i federalni zastupnik, Alija Behmen smatra da je nužno obratiti se Evropskoj uniji. Po njemu, u ovom slučaju, „riječ je o krađi i nema veze s dobrim komšijskim odnosima“.

"Neophodno je postići odjek tamo gdje se to može, jer bez toga neće bit rezultata“, smatra.

I on upire prstom u bh. političare, podsjećajući kako sporni zakon u Hrvatskoj „nije preko noći donesen, pa su morali da reaguju preventivno kroz institucije – ne samo Federacije BiH, nego i države BiH“.

"Sve ovo je katastrofa, jer se zna šta zakon predviđa – vrlo brzo to postaje svojina. To su silne pare, čak i oni objekti koji su srušeni zato što lokacija obezbjeđuje solidne pare. Naši su mogli svašta da urade i nisu ništa, jer ih baš i nije briga“, kritizira Behmen svoje nasljednike na vlasti.

Opširnije pročitajte na sljedećem linku.