Arsovski: Rasplet u Makedoniji ohrabrit će region, ništa od promjena granica

Posljednjih razvoj događaja u Makedoniji označava da je, ipak, sa svom dramom koja je uslijedila, ova zemlja izabrala put ka Europskoj uniji i NATO-u, kaže u razgovoru za Radiosarajevo.ba Petar Arsovski, politički analtičar iz Skoplja.

Ukupno 80 poslanika Sobranja glasalo je za ustavne promjene, poslije kojih će Makedonija promijeniti ime u “Republika Sjeverna Makedonija”.

Niko nije glasao protiv promjena. Glasanje je uslijedilo poslije višesatnog ubjeđivanja poslanika VMRO-DPMNE da odstupe od stavova te stranke i podrže ustavne promjene, kojima se Makedoniji otvaraju vrata eurointegracija.

"Proces evropskih integracija se nastavlja. Ovih osam poslanika koji su, uprkos svojoj partiji, odlučili da glasaju "ZA" ujedinjenje Makedonije sa NATO-om i početak pregovora sa EU sljedeće godine, znači da ova zemlja sada ulazi u jedan mirniji period. Taj signal će, svakako, putovati regijom. Najviše će biti pogođeni razgovori koji se vode između Tačija i Vučića u vezi s Kosovom, te Bosna koja je ostala nezavršena u smislu euroatlantskih integracija. Svakako geostrateški pritisak na integraciju regiona Balkana i ovih zemalja sa EU i NATO-om će se ponoviti", govori Arsovski.

Prema njegovim riječima, Makedonija je pokazala da se "otvorena pitanja mogu rješavati i putem dijaloga ".

"I u tom smislu znači jedan dobar primjer za ove zemlje. To će biti poruka regionu da je euroatlantska integracija moguća i da treba intenzivnije raditi na tome i da nisu sva pitanja nerješiva ", naveo je on.

Nadalje, Arsovski se slaže da je zavidan angažaman, prije svega američke administracije, u slučjau Makedonije pokazatelj da je ovaj dio svijeta i dalje važan za međunarodnu zajednicu, te da je to ujedno odgovor na nove priče o podjelama, razgraničenjima, tenzijama...

"Svakako da međunarodna zajednica šalje jaku poruku. Koncept kojim su krenuli rješavati probleme na Balkanu jeste nepromjenjivost granica, ali i stvaranje multikulturnih društava unutar postojećih granica. Taj dogovor je moguće promijenit dogovorom između Tačija i Vučića o podjeli Kosova. Međunarodna zajednica i samim primjerom Makedonije pokazala da je model kojim će se rješavati pitanja granica jeste model nepromjenjivosti granica. A unutra granica insistiranje na multikulturnom društvu, da bi cijeli region odjednom ukinuo ranice kada uđe u EU", napominje Arosvski.

Smatra da je to jaka poruka BiH, Srbiji, Kosovu... Bilo je, veli, rizika da se odbaci ovaj koncept koji bi trebao da donese boljitak Makedoniji.

"Sve zemlje Balkna su kao auto ostavljeno na uzbrdici u leru. Ako ih ne gurate naprijed, ostavljene same sebi, one se kližu nazad. To je primjer Kosova, Bosne, Makedonije. Dugo je trebalo Makedoniji da nađe hrabrost i riješi ovaj problem sa Grčkom, te da odluči da plati tu političku cijenu. Mislim da će nagrade biti velike i u tom smislu ohrabriti druge zemlje regiona", zaključio je Arsovski.