Armin Kržalić: Naša djeca i tinejdžeri su u opasnosti da postanu žrtve; bavimo se prevencijom

Za naše društvo važnije je nego ikad da se fokusiramo na prevenciju kriminala među mlađom generacijom, kaže u izjavi za portal Radiosarajevo.ba prof. dr Armin Kržalić s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, povodom serije krivičnih dijela u kojima učestvuju maloljetnici, uključujući i napad na Policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi, ubistvo policajca i ranjavanje njegovog kolege, koji je okvalificiran kao terorizam.

"Zadnja dešavanja nasilja u kojima učestvuju mladi pokazuju da se naše društvo pridružuje statistici pravosuđa za mlade (2023.) u zemljama EU, koja otkriva da nasilje nad pojedincima ostaje najrasprostranjeniji zločin koji uključuje mlade ljude", govori profesror Kržalić.

Šta je uzrok?

Zašto je važno fokusirati se na prevenciju kriminala među mlađom generacijom?

Trending

Namirite se na vrijeme: Trgovine u Federaciji BiH neće raditi ni u nedjelju, ali ni u ponedjeljak

"Poražavajuće je i žalosno slušati zadnje izjave stručnjaka i analitičara, koji samo ponavljaju već rečeno od strane zvaničnih organa a u vezi kvalifikacija samih djela koje izvrše mladi. U svim tim izjavama pokazuje se apsolutno nerazumijevanje kako od strane stručnjaka tako i od zvaničnika institucija, nasilja kod mladih: objašnjenja, pristupi i resursi", govori naš poznati stručnjak.

Možda je razlog i to da se većina kriminologa slaže kako ne postoji jedinstven uzrok za porast kriminala među mladima. 

"Treba da govorimo o tri važne kategorije faktora: individualni faktori, faktori porodice i faktori zajednice. Individualni faktori koji mogu dovesti do kriminala među mladima uključuju probleme mentalnog zdravlja, zloupotrebu supstanci i izloženost nasilju. Faktori porodice koji mogu doprinijeti kriminalnom ponašanju uključuju roditeljsko zanemarivanje ili zlostavljanje, kao i odgajanje u nefunkcionalnom domu. Faktori zajednice koji mogu promovirati kriminal mladih uključuju siromaštvo i nedostatak mogućnosti, kao i društvenu izolaciju", ističe sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

25.10.24. 11:25

Od vršnjačkog nasilja do oružanih napada: Društvo hitno treba odgovoriti na rastuće nasilje

Pored ovih faktora, dodaje prof. Kržalić, ne treba zaboraviti i mnoge biološke i psihološke faktore koji doprinose kriminalu među mladima.

"Biološki faktori uključuju razvoj mozga, genetiku i hormone. Psihološki faktori uključuju porodično okruženje, mentalno zdravlje i društvene uticaje. Svaki od ovih faktora može igrati ulogu u tome kako se mlada osoba ponaša i komunicira sa svijetom oko sebe. Neki faktori mogu povećati vjerovatnoću da će osoba da počini zločine, dok je drugi mogu učiniti ranjivom da bude meta ili pod utjecajem kriminalaca ili ekstremista. Uspon društvenih medija i tehnologije stvorio je nove mogućnosti za kriminalce, ekstremiste i teroriste, a bez odgovarajućeg obrazovanja i svijesti, djeca i tinejdžeri su u opasnosti da postanu žrtve", smatra Kržalić.

Bez obzira na razlog, jasno je da je potrebno učiniti više na rješavanju ovog problema tj. važno je razumjeti navedene faktore ako pokušavamo spriječiti kriminal mladih. 

"Rješavanje bilo kakvih temeljnih problema može pomoći mladim ljudima da imaju veće šanse da donesu pozitivne odluke u svom životu", naglasio je. 

10.10.24. 07:03

Kakvi su mehanizmi za borbu protiv vršnjačkog nasilja u školama u našoj zemlji?

Želimo li vidjeti?

Kako se suočiti sa ovim devijacijama u našem društvu?

"Postoji mnogo različitih načina za prevenciju kriminala kod mladih ljudi i važno je prilagoditi programe prevencije tako da odgovaraju jedinstvenim potrebama svake zajednice. Radeći zajedno na stvaranju sigurnog okruženja za našu djecu, možemo im pomoći da odrastu u odgovorne građane koji poštuju zakon i tako prebrode 'krivu dob-zločin'. 'Kriva dob-zločin' ilustruje da zločini povezani s nasiljem imaju tendenciju vrhunca tokom adolescencije i opadanja kako pojedinci prelaze u odraslo doba. Pitanje je da li institucije i vlast to prepoznaju i žele riješiti", zaključuje profesor Kržalić.