Apsurd u BiH: Poljoprivredna zemlja koja gotovo svu hranu uvozi

Bosna i Hercegovina ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe vlastitog stanovništva i nedostaje joj dovoljnih količina sirovina za preradu, zbog čega uvozi gotovo sve vrste poljoprivrednih proizvoda, navedeno je u dokumentu "Analiza trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za prošlu godinu" koji je izradilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Nedovoljna proizvodnja hrane

Navedeno se može konstatirati na osnovi strukture proizvoda koji su zastupljeni u uvozu, poput pšenice, svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa, šećera za rafiniranje, sjemena suncokreta i dr. Podaci Uprave za neizravno oporezivanje pokazuju kako BiH uvozi sve poljoprivredne kulture, a u velikim količinama i one koje se lako uzgajaju i u ovoj zemlji, poput krompira, paradajza, luka, paprike, kupusa…

BiH je, kako se dodaje u dokumentu "Analiza trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2023.", neto uvoznik poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, što ukazuje i konstantno povećanje vrijednosti deficita iz godine u godinu. Tako je tokom prošle godine vrijednost deficita u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom dosegnula čak 3,5 milijardi KM.

Trending

Preminuo Sead Tanković Smiho, dugogodišnji trener NK Iskra

Velik uvoz hrane rezultat je nedovoljne poljoprivredne proizvodnje u samoj zemlji i činjenice da se ovaj sektor do sada nije uspio modernizirati i ojačati konkurentnost poljoprivredne proizvodnje. Dakle, iz navedenog je vidljivo kako ova zemlja ovisi o hrani proizvedenoj u drugim zemljama, zbog čega je nemoguće utjecati na njezinu cijenu, kao i eventualnu nestašicu u izvanrednim situacijama (slučaj s uljem i brašnom na početku ukrajinsko-ruskog sukoba).

Nedovoljna proizvodnja hrane u BiH bila je jedna od tema koju se dotaknulo i na nedavnom seminaru održanom u povodu obilježavanja Svjetskog dana hrane. - Mi jesmo poljoprivredna i stočarska zemlja, ali nemamo dovoljno subvencija poljoprivrednim proizvođačima da bi im bilo isplativo proizvoditi. Potrebno je u potpunosti promijeniti pristup toj poljoprivredi i edukaciji jer i mi se na fakultetima suočavamo s neprepoznatljivošću značaja poljoprivredne proizvodnje jer bez hrane i proizvodnje hrane ne bismo ni mogli govoriti o samoj konzumaciji hrane - poručila je prof. dr. Irzada Taljić, profesorica prehrambene tehnologije i nutricionizma na Univerzitetu u Sarajevu.

Istaknula je i značaj održivog režima prehrane te postulata koji znače pravilnu prehranu i koje zagovara nutricionizam. - Ističem tradicionalni režim prehrane kao održivi režim koji podrazumijeva da se hranimo onim što je u našoj neposrednoj okolini. Dakle, što raste u našem zemljopisnom i klimatskom području. Na to smo mi i genetski, od predaka naših, predodređeni i time potičemo poljoprivredne proizvođače da proizvode. Time potičemo i gospodarstvo, a tako i konzumiramo hranu koja je jeftinija zato što ne plaćamo troškove dovoza, distribucije, skladištenja, hladnjača, cisterni", naglasila je.

Sigurnost i ispravnost

Doktor Jasmin Durmišević iz Odjela za zdravstvenu ekologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica naglasio je kako imamo mnogo gladnih, dok se u isto vrijeme mnogo hrane baca.

"Rastući broj stanovnika povećat će taj problem. Sve će veći biti problem proizvesti dovoljne količine hrane a da ta hrana bude i dovoljno hranjiva i dovoljno kvalitetna za prehranu, a također da osiguramo i zdravstvenu ispravnost te hrane, da bude sigurna za upotrebu", istaknuo je.

Upravo bi ovdje svoju priliku mogla vidjeti BiH, koja ima sve predispozicije za proizvodnju zdrave i kvalitetne hrane - od velikog broja neobrađenih poljoprivrednih površina i pašnjaka do nezagađenog tla, vode i zraka, piše Večernji list BiH.