Apel, za čist zrak: Ovo su kratkoročne i dugoročne mjere koje se moraju poduzeti

Navode da je jedna od najdužih epizoda zagađenosti zraka u posljednjih nekoliko godina, tokom koje je u mnogim gradovima Bosne i Hercegovine koncentracija zagađujućih materija često dostizala i kritičan nivo, okončana tek promjenom vremenskih uvjeta i da ništa ne sugeriše da se situacija neće ponoviti, možda i tokom ove zime.

Dodaju da je ono što zabrinjava više nego i samo nesnalaženje vlasti tokom kritičnog perioda odsustvo bilo kakve strategije rješavanja tog problema, kao i spremnosti da se njim uopšte bavi, osim u najkritičnijim momentima.

Među kratkoročnim mjerama nabrojali su uspostavu mreže mjernih stanica koje će biti postavljene po istim standardima (u skladu s najboljim praksama EU); ustanovljavanje Indeksa kvaliteta zraka; definiranje stanja i stepena uzbune; nabavku i podjelu posebnih maski radnicima koji obavljaju svoje poslove na otvorenom i pročišćivača zraka (s filterom HEPA) ugroženim kategorijama stanovništva; strogu kontrolu emisija postojećih industrijskih zagađivača, uz pooštrenje kaznenih mjera u slučaju nedozvoljenih emisija, te izradu jednostavnih i sveobuhvatnih standarda toplotne zaštite u građevinarstvu, uz donošenje optimalnog Programa energetske obnove porodičnih kuća i stambenih zgrada, te uspostavljanje mehanizama za subvencioniranje utopljavanja zgrada.

Od dugoročnih mjera, između ostalog, navode dosljednu primjenom postojećih zakona; strogu primjenu evropskih standarda u okolišnim zakonima i okolišnim dozvolama za nova postrojenja; primijenu iskustva niza evropskih gradova koji su uspješno riješili problem zagađenosti zraka putem uvođenja Zona kontrolisane dimne emisije; zabranu rada toplana na čvrsta goriva u gradovima koji imaju mogućnost snabdijevanja plinom (Sarajevo) ili koja imaju infrastrukturu daljinskog grijanja (Tuzla, Lukavac); subvencije za ugrožene kategorije prilikom nabavke certificiranih peći i goriva; strogu kontrolu prometa opasnog otpada koji bi mogao biti upotrijebljen za grijanje (automobilske gume, iskorištena motorna ulja itd.), kao i poboljšanje opsega i kvaliteta javnog gradskog i prigradskog prijevoza, uz postepeno uvođenje vozila na čista goriva.

"Podsjećamo da je u pitanju okolišni problem koji trenutno u svijetu najviše ugrožava zdravlje stanovništva. Ukoliko već sutra ne počnemo raditi na rješenjima, osnovano se može tvrditi da će stanovništvo urbanih sredina u BiH još generacijama trpiti najteže posljedice po zdravlje, koje često imaju i fatalan ishod", saopćeno je.