Ambasador Koc za Radiosarajevo.ba: Turska neće dopustiti dalju podjelu BiH

U intervjuu, u kojem smo se s ovim turskim diplomatom dotaknuli niz političkih i ekonomskih tema, Koc, koji je dužnost preuzeo 14. novembra 2016. rekao je da se u BiH osjeća kao kod kuće.

"Gostoprimstvo i srdačnost, toplina svih građana BiH su nemjerljivi. Oni su vidljivi u svakom kutku BiH, a ja sam obišao veliki broj gradova i općina. A upravo takav je i turski narod, topao i gostoprimljiv i koji sve građane BiH koji se nalaze u Turskoj objeručke prihvata, prigrli i smatra kao svoje goste. Prijateljstva koja sam uspostavio s narodom i zvaničnicima BiH to samo potvrđuju. Naravno da korijene svega možemo tražiti u našoj zajedničkoj historiji i kulturi, u sličnim pogledima na život, pa i u jeziku. Naprimjer riječ 'rahat' se i ovdje primjenjuje. Ima još jedna riječ koja se u turskom jeziku često koristi a to je 'sabur'. Tu riječ koristim često u kontaktima s našim privrednicima koje molim za strpljenje. Mislim da će sve doći na svoje kada je riječ o BiH, treba malo sabura", kaže Koc, te dodaje:

"Iskreno, nemam mnogo ni izbora, ali sretan sam zbog toga. Naime, moja supruga je porijeklom iz BiH. Njeni preci drugog koljena su izbjegli iz BiH u Tursku. U njenoj kući se govori bosanski jezik. Ja sam bosanski zet, tako da sam veoma ponosan i sretan zbog toga. I prije stupanja na dužnost ambasadora sam bio upoznat s tradicijom i gastronomijom. U našoj se kući veoma često može naći bosanski burek i druga jela", govori nam Koc na početku intervjua.

Radiosarajevo.ba: Politička situacija u državi nije baš najbolja. Kako na nju gledate?

Koc:  BiH je zaista i pored učestalih različitih stavova po određenim pitanjima pokazala jednu političku zrelost, uspjela je premostiti različite krize i upravo to iskustvo ispunjava nadom i daje nam razloga da mislimo da će u narednom periodu biti mnogo bolje.

To potvrđuje i nedavni razgovor između člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana tokom kojeg su poslane zaista pozitivne poruke o očuvanju jedinstva, cjelovitosti i zajedništva u BiH odnosno o zajedničkom radu dvije zemlje, posebno na projektima saradnje.

Radiosarajevo.ba: Ali svjedoci smo, ipak, rastuće nacionalističke retorike i retorike podjela. Postoji li za Tursku neka crvena linija preko koje se neće dopustiti prelazak?

Koc: To za Tursku predstavlja svaki vid pokušaja narušavanja jedinstvenosti, cjelovitosti i integriteta BiH. Dijeljenje BiH na bilo koji način ili narušavanje karakteristika BiH kao multikulturne zemlje, odnosno njene osobenosti, također za našu zemlju predstavljaju tu liniju.

BiH je zemlja koja je uspjela očuvati mir, slogu i suživot već pune 22 godine. Zemlja, koja, uprkos svim različitostima, zahvaljujući multikulturalnom karakteru, uspjela je ipak prevladati radikalne retorike i pokazati da je suživot jedini garant za bolju budućnost kako BiH tako i regije. Jedinstvo, zajedništvo i stabilnost BiH su dokazani. Oni su opstali i nadvladali sve retorike koje vode do dezintegriranja zemlje, sve radikalne istupe, koji se u određenom periodu ponavljaju. Stabilnost BiH u isto vrijeme je i stabilnost regije.

Radiosarajevo.ba: Šta možete reći o ekonomskoj saradnji i trgovinskoj razmjeni između BiH i Turske? Koji su posljednji podaci?

Koc: U svakom slučaju oni su veoma dobri i optimistični. Vanjskotrgovinska razmjena između dvije zemlje u 2015. godini iznosila je 542 miliona dolara, dok je u 2016. porasla na 600 miliona dolara. U prvih sedam mjeseci ove godine zabilježen jerast za deset posto u odnosu na isti period lani. Tako da očekujemo da će do kraja 2017. obim vanjskotrgovinske razmjene iznositi oko 700 miliona dolara. Naš cilj je da taj iznos bude milijardu dolara.

Najbolji pokazatelji trgovinskih odnosa između dvije zemlje jeste i prisustvo Ziraat banke koja već ima 30 poslovnica širom BiH te koja nudi niz povoljnih kreditnih linija poslovnim subjektima i tako posluje dosta uspješno. Zatim tu je i prisustvo turske aviokompanije koja već posluje na dnevnoj osnovi s dvije aviolinije na relaciji BiH – Turska. Imamo i porast turista i kretanja ljudi.

Osim toga imamo redovne linije i druge dvije kompanije. Turska agencija TIKA ima veliki broj aktivnosti i projekata koji su uspješno implementirani na terenu. Svakako da će naš cilj u narednom periodu biti podsticanje većeg broja turskih privrednika da investiraju u BiH. Imamo dobre primjere koji mogu biti temelj, a to su Sisamsoda Lukavac i Natron Hayat koje su među najvećim izvoznicima iz BiH. Turske građevinske kompanije renomirane su u cijelom svijetu, a svoje iskustvo su pokazale i kroz realizaciju nekoliko projekata u BiH. Naš cilj je da se broj takvih projekata u BiH poveća.

Radiosarajevo.ba: Postoje li neke konkretne investicije u narednom periodu o kojima možete govoriti? 

Koc: Svakog dana imamo sve veći interes turskih privrednika za tržište u BiH. Svakodnevno se rade različite analize tržišta kako bi se usmjerile investicije u BiH. Niz je oblasti u kojima je taj interes kontinuiran, naprimjer u energetici, u turizmu, u poljoprivredi i u građevinarstvu. Očekujemo da bh. vlasti kroz različite olakšice i podsticaje doprinesu privlačenju turskih investitore. Mi smo u stalnim kontaktima s institucijama po određenim sektorima, a uzajamni su i kontakti trgovinskih komora. Očekujemo pozitivan razvoj događa i kada je riječ o pregovorima o slobodnoj trgovini između dvije države. U svakom slučaju me raduje podatak, kada je riječ o pokrivenosti uvoza izvozom, da su se povoljne aktivnosti desile koje idu u prilog BiH, zahvaljujući sektorima stočarstva i poljoprivrede.

Radiosarajevo.ba: Šta možete reći o učešću Turske na izgradnji brze ceste Sarajevo – Beograd?

Koc: Taj budući projekt ima veliki značaj. On se nametnuo kao zajednički na trilateralnom sastanku ministara za ekonomiju BiH, Srbije i Turske. Bitno je naglasiti da se politička volja u posljednjih nekoliko dana potvrdila i  na nivou Srbije i Turske. I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u proteklom periodu potvrdio da se Srbija snažno zalaže za realizaciju ovog prijedloga, jednako kao i bh. zvaničnici. Ono što predstoji jeste da se definira  buduća trasa. Tek nakon toga bit će moguće definirati modalitete finansiranja i druge detalje.