"Ako entitet pokuša preuzeti državnu nadležnost, zna se šta je to - akt pobune"

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović kazao je da mađarski premijer Viktor Orban još uvijek nije zatražio sastanak s Predsjedništvom BiH, iako je najavljeno da će krajem mjeseca posjetiti BiH.

Daferović je za srbijanski list Danas kazao da nikada nikog nisu sprječavali da dođe u BiH te je dodao da je Orbana pozvao predsjedavajući Vijeća ministara BiH (Zoran Tegeltija, SNSD, op.pr.).

Tvrdi da se Vlada Mađarske i sama nalazi pod prijetnjom unutrašnjim sankcijama EU, zbog narušavanja vladavine prava i demokratskih postulata.

Trending

Ponovno brojanje glasačkih listića u ovom bh. gradu: Rok za podnošenje zahtjeva ističe večeras

"Spašavanjem Dodika, Orban želi spasiti svog političkog saveznika preko kojeg vrši utjecaj u ovom dijelu Evrope. Ali mislim da ni Orban ni Dodik ne mogu nadvladati snage koje vide Evropu kao kontinent liberalne demokatije i vladavine prava, gdje će se poštovati sudske presude i gdje niko neće biti podvrgnut diskriminaciji zbog svog identiteta", istakao je.

Džaferović je dodao i da predsjednik Rusije Vladimir Putin u izjavama pokazuje namjeru da stekne naklonost muslimana, uzimajući u obzir da ih u Rusiji živi 30 miliona.

"Putin sigurno nema interes da prihvata Dodikovu ideju o targetiranju muslimana kao sigurnosnog problema", kazao je.

Upitan da prokomentira najave Dodika da će ovog mjeseca bosanskohercegovački entitet RS donijeti zakon o Viskom sudskom i tužilačkom vijeću, Džaferović je pojasnio da jednom prenesene nadležnosti s entiteta na državu postaju trajne državne nadležnosti te da ih nije moguće vraćati nazad, čak ni odlukom Parlamenta BiH.

Objansio je da je Dejtonskim sporazumom propisano da će država, uz saglasnost entiteta, preuzeti dodatne nadležnosti koje su potrebne da se očuva suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH.

"Svi zakoni o prenosu nadležnosti su usvojeni u PSBiH jednoglasno, za njih su svoj glas dali svi zastupnici iz entiteta RS, pa i iz Dodikove stranke. Nigdje nije otvorena mogućnost da entiteti unilateralno ponovo preuzmu te nadležnosti. Ustavni sud je, po apelacijama zvaničnika iz RS-a, potvrdio da su dodatne nadležnosti i institucije u skladu s Ustavom. Ako, uprkos svemu ovom, jedna administrativna jedinica, kao što je entitet, pokuša unilateralno preuzeti državnu nadležnost, onda se zna šta je to. To je napad na ustavni poredak i akt pobune", kazao je Džaferović.

Govoreći o dopunama Krivičnog zakona koje je nametnuo Valentin Inzko, Džaferović je kazao da zvaničnici entiteta RS tvrde da nije problem u sadržaju zakona, već u načinu na koji je donesen.

"Aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt je dao jednu poštenu ponudu. Kazao je da će biti spreman povući Inzkov zakon, ako Parlament BiH usvoji novi zakon koji će biti u skladu s evropskim i međunarodnim standardima", kazao je.

Ako SNSD nema problem s sadržajem Inzkovog zakona, nego načinom na koji je donesen, Džaferović smatra da bi bilo logično da glasaju za zakon, koji je u svom sadržaju identičan direktivi Evropske unije kojom se sankcioniše poricanje ratnih zločina, kao oblik govora mržnje.

"Ne treba zaboraviti da Inzkov zakon sankcionira poricanje svih pravosudno utvrđenih zločina, uključujući i zločine nad Srbima i drugim narodima", zaključio je Džaferović za srbijanski list Danas.