Ali je bio veliki prijatelj Bosne i Hercegovine
Osvajao je i branio šampionsku titulu u historijskim mečevima na egzotičnim lokacijama, dizao je glas u ime Afroamerikanaca, a poznata je priča i da je odbio da ga regrutuju u američku vojsku tokom rata u Vijetnamu zbog njegove islamske vjere.
Godine 1994. Ali je postao počasni predsjednik Bokserskog saveza Bosne i Hercegovine, nakon što se u zgradi bh. misije u Ujedinjenim narodima sreo s tadašnjim predsjednikom Predsjedništva Alijom Izetbegovićem.
Tokom rata je davao nesebičnu podršku Bosni i Hercegovini. Na ljeto 1992. godine organizirali su Task Force Bosnia u Sjedinjenim Američkim Državama koji je pokušao pomoći našoj zemlji koja je tada ulazila u rat i u namjeri da UN-u kažu da se u BiH dešavaju stravični zločini u BiH, te da se građani izloženi agresiji ne mogu braniti zbog embarga na uvoz oružja.
Muhammad Ali je došao u UN u ime ljudi iz BiH gdje ga je dočekao tadašnji šef bh. diplomatije Muhamed Sacirbey. Ali se tada nije obraćao medijima niti delegatima u UN-u, već je svojim prisustvom stao na stranu žrtve.
"Ali me nazvao nekoliko dana ranije, tačnije nazvali su me iz njegovog ureda, jer on je već tada imao problema sa Parkinsonovom bolešću. Vidio sam ga nekoliko godina ranije. Tada je imao javne nastupe i potpisivao je knjige. To je bilo ljeto 1992. godine. Bosna je gorila i činio se genocid u predjelima Bosne i Hercegovine gdje su muslimani većina", rekao je Sacirbey nedugo nakon tog događaja isticavši kako se Ali suosjećao sa žrtvama i stanjem u Bosni i Hercegovini.
"Bio je u Ujedinjenim nacijama iako je bio bolestan, dok je Bosna i Hercegovina bila opustošena. Imali smo konferencije za medije. Muhamed nije mogao pričati čisto, ali je pokušavao. Znao je Bosnu, ljude, problem. To je bilo blizu njegovom intelektu kao što je bilo blizu njegovom srcu. Nikada nije prestajao biti 'najveći'."
Task Force Bosnia je alijansa deset organizacija, koja je uz pomoć nekolicine volontera uspjela doći do govornice UN-a, gdje su tražili pet stvari:
1. Da se etničko čišćenje Bošnjaka proglasi genocidom;
2. Da UN ukine embargo;
3. Silovanje da se proglasi ratnim zločinom;
4. Da se očuva multietnički i multireliijski integritet BiH;
5. Ratni zločinci da se izvedu pred Međunarodni sud pravde.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.