Sarajevo nije metropola ako nema stadion prema posljednjim standardima UEFA-e

Suspenzijom stadiona Bilino polje od Svjetske fudbalske asocijacije (FIFA), tj. zabrane igranja utakmice kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo Rusija 2018 protiv Belgije u oktobru u Zenici, još jednom je, najblaže rečeno, otkrivena skromnost fudbalske infrastrukture u Bosni i Hercegovini. 

Ukoliko žalbu Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine (NSBiH) na spomenutu kaznu, uzrokovanu junskim incidentom nakon meča s Grčkom (0:0), Apelacioni komitet FIFA-e ne usvoji, nacionalni bh. tim suočit će se s velikim problemom. Gdje ugostiti Belgiju?

Za Belgiju najveći problem reflektori

”Ključna stvar kada je riječ o organizaciji kvalifikacionih reprezentativnih utakmica od 2014. godine je da je nosilac prava Europska fudbalska asocijacija (UEFA). UEFA je ta koja direktno odlučuje i diktira koji stadion je zadovoljavajući. Osnovna stvar je kvaliteta terena i jačina reflektorske rasvjete, radi kvalitetnog TV prijenosa, jer su najvažniji dio cijele priče marketinška prava”, rekao jeNihad Hodžić, sekretar Izvršnog odbora i v. d. stručnog saradnika za stadione i sigurnost NSBiH, naglasivši: 

”Kada je riječ o eventualnoj odluci da protiv Belgije igramo u Sarajevu, niti jedan stadion sada ne zadovoljava uvjetee s rasvjetom. I Koševo i Grbavica trebaju podići nivo rasvjete preko 1.400 luksa. Prilikom ovosedmične posjete Koševu i Grbavici u stručnoj ekipi UEFA-e i FIFA-e bio je i ekspert za rasvjetu. Dakle, ako nam FIFA ne usvoji žalbu, na jednom ili drugom od spomenutih stadiona u dva mjeseca morat ćemo, prije svega, uraditi rasvjetu. Radi toga je nešto ranije i napravljena ova posjeta ljudi iz UEFA-e i FIFA-e. U postupku smo žalbe i suspenzija stadiona u Zenici nije pravosnažna, ali tražimo alternativna rješenja”.   

Hodžić kaže i da će BiH dočekati Belgiju, ako ne u Zenici, onda sigurno na nekom od sarajevskih stadiona. Međutim, i ekspert NSBiH za infrastrukturu mišljenja je da su bh. stadioni na dnu europske tabele. 

”Treba raditi na svemu. Nažalost, ovo što je do sada urađeno na infrastrukturi, urađeno je najviše zahvaljujući NSBiH i konstantnom pritisku od 2003. godine u procesu licenciranja klubova, gdje moraju biti zadovoljeni i infrastrukturni kriteriji. Mnogo se toga mora uraditi na našim brojnim stadionima, od toga da osigurate sigurnost, komoditet navijačima, zadovoljite higijensko-tehničke uslove, osigurate uslove za rad novinara, VIP prostor... Sve skupa ne možemo se fokusirati na jedan problem”, kazao je Hodžić. 

Ne znaju održavati terene

Iako je NSBiH putem UEFA-inih grantova klubovima osigurao novac za popravak travnjaka na stadionima Premijer lige BiH mnogi su i danas u lošem stanju. Treneri i igrači nerijetko tvrde bolje bi igrali da su i tereni bolji. 

”U principu tamo gdje su ranije bili dobri tereni i ostali su. Problem je održavanje stadiona. Većina klubova nema osposobljene odgovarajuće ekipe i mehanizaciju da osposobi održivost kvalitetnih terena. Mnogi ne znaju da kada napraviš teren i s vještačkom travom, moraš ga održavati”, pojasnio je Hodžić. 

Napominje da je Izvrši odbor NSBiH donio odluku da svi stadioni od sezone 2018/19. na kojima će se igrati utakmice Premijer lige BiH moraju imati reflektore.

”Shodno odluci da pomogne klubovima Izvršni odbor N/FS BiH je na jednoj od prošlih sjednica usvojio strategijski plan o povlačenju grantova FIFA-e i UEFA-e i jedna od stvari je da se krene u projekat realizacije izgradnje reflektora na stadionima. Radimo već na tome, a uz klubove učešće u projektu morat će uzeti i lokalne zajednice”, poručio je Hodžić. 

U ”crnoj priči” o fudbalskoj infrastrukturi u BiH ima i tračka nade, pozitivnih primjera gdje su napravljeni vidljivi pomaci. 

”No, to su uradili sami klubovi, na neki način pojavom određenih struktura u upravljačkim tijelima, ljudi koji rade što ne radi država, da cijelu stvar unaprijede. Pozitivni su primjeri radovi na stadionu Grbavica, stadionu Veleža u Mostaru, Mladosti u Doboj Kaknju, Krupa iz Krupe na Vrbasu”, rekao je Hodžić. 

Nikada nećemo dostići europski nivo

Ipak, BiH trenutno ima samo jedan nešto moderniji stadion koji pripada trećoj kategoriji rangiranja UEFA-e u procesu licenciranja klubova, iznad koje su četvrta i elitna kategorija. To je Bilino polje u Zenici, na kojem bi da je neki od bh. klubova izborio plasman u grupnu fazu Lige prvaka ili Evropa lige bio primoran igrati. 

"Bilino polje" je nominalno treća kategorija, praktično nešto jača treća kategorija i treba mu malo za četvrtu. Stadion u Banjoj Luci je na nivou da bi mogao biti treća kategorija UEFA-e, ali i tamo je, kao i na Koševu i Grbavici, limitirajuća reflektorska rasvjeta. Pecara u Širokom Brijegu je treća kategorija, Bijeli brijeg u Mostaru druga. No, UEFA stalno podiže kriterije i pitanje je do kada će se europske utakmice moći igrati, recimo Pod Bijelim brijegom”, govorio je Hodžić izrazivši nadanje da će, ako ništa, uskoro svi stadioni za Premijer ligu BiH zadovoljiti prvu UEFA-inu kategoriju, konkretno imati reflektore:

”Da barem stadioni budu osvijetljeni jer se povećao broj utakmica. U takmičenje ulazimo ranije, ljeto je, vrućine i zbog uvjeta igranja mora se učiniti sve na popravci infrastrukture u Premijer ligi BiH”. 

Na pitanje, koliko će BiH trebati da ovom dinamikom iole dosegne europske infrastrukturne fudbalske standarde, te da li se može očekivati da država napravi nacionalni stadion po uzoru na Skoplje u regiji, gdje će za četiri dana Real Madrid i Manchester United igrati UEFA Super Cup, Hodžić je odgovorio: 

”S obzirom na to da UEFA i Europa konstantno dižu kriterije, a tempo kojim mi pokušavamo dostići osnovne elemente, bojim se da nikada nećemo dostići europski nivo. Objektivno, treba se zapitati šta možemo pogotovo kada nemate nikakve pomoći Ministarstva civilnih poslova BiH, entitetskih ministarstava za sport, kantonalnih. Sve se svede na općinu i grad, lokalne zajednice”. 

Vlast ne radi svoj dio posla 

Bez dlake na jeziku Hodžić je potom jasno "prstom pokazao” na glavne krivce: 

”Države strukture u ovom slučaju ne rade dio poslova po ustavu i nadležnostima. Uzmite Ministarstvo civilnih poslova BiH. Nekakva sredstva odrede na godišnjoj bazi na osnovu nekih konkursa za određene projekte. Tu ima svega i svačega, a najmanje onoga što je bitno za taj nivo, da državna vlast treba da finansira državne selekcije, rad i projekte državnih saveza... Ista stvar je i s entitetskim vladama i ministarstvima, koji bi trebali raditi na kategorizacijama sportskih objekata, izraditi određene četverogodišnje planove, da rade projekte pomoći. Apsolutno toga nema i zbog toga strašno sam skeptičan da ćemo napredovati”. 

NSBiH je zbog nebrige vladajućih struktura, kaže Hodžić, prinuđen iznaći dodatna sredstva da bi koliko, toliko stadioni zadovoljili usvjete, da bi mogli predstavljati državu na međunarodnoj sceni. 

”Nisam siguran kad ćemo doći do nivoa da napravimo stadion. Veoma često gradski, lokalni čelnici u Kantonu Sarajevo kažu glavni grad države je metropola. Da biste imali pravo da se zovete metropolom morate ispuniti niz atributa, a jedan od takvih je i odgovarajući stadion. Odgovorno tvrdim da se Sarajevo ne može nazvati metropolom ako nema stadion prema posljednjim standardima koje propisuje UEFA”, zaključio je Hodžić.