W.A.Mozart: Requiem

U novom izdanju emisije Art of Sound ulazimo u svijet duhovne muzike. Slušamo misu za mrtve – Missa pro defunctis, jednog od zasigurno najznačajnijih kompozitora u historiji muzike. Njegovo je ime bilo Wolfgang Amadeus Mozart, a njegov Requiem, iako nedovršen njegovim perom, možda je ostao i najfinijim primjerkom ove muzičke forme.

Inače, Requiem je svoj naziv dobio po prvome stihu introitusa – requiem aeternam – 'pokoj vječni', a predstavlja molitvu za duše umrlih vjernika, koje u iščekivanju Sudnjeg dana stoje pred vratima vječno osvijetljenog raja.

Mnogi su kompozitori bili obuzeti lirikom i idejom Requiema, u kojem se ponizno moli za spas i smirenje duše preminulog. Njegovoj formi su se posvetili umjetnici od Berlioza, Brahmsa, Verdija, Ligetija do Benjamin Brittena, ali Misa za mrtve Wolfganga Amadeusa Mozarta, među svim muzičkim viđenjima toga posvećenog teksta, izdvaja se aurom naročite ljepote.

Naime, neki bi usudili kazati da je Mozartov Requiem prožet doslovno dušom njegova autora, jer je on bio uvjeren da djelo piše za sebe samoga. Pred sami kraj života, kada je bio fizički i duhom gotovo potpuno slomljen, Mozartu je stigla narudžba od nepoznatog stranca za Requiem. Iznemogao i sluteći vlastiti kraj, kompozitor je u misterioznom naručiocu vidio glasnika smrti, koji ga požuruje da napiše muziku za svoj lični ispraćaj sa ovoga svijeta.

No, stvarnost se pokazala mnogo manje dramatičnom i romantičnom. Kasnije je utvrđeno da je lice iz maske smrti bio ekscentrični grof Franz von Walsegg, muzički diletant koji je imao običaj naručivati djela od afirmiranih kompozitora i izvoditi ih kao svoja. Ipak, Mozart je preminuo nad rukopisom koji još nije bio cjelovit. U vrijeme njegove smrti, samo je prvi stavak (Requiem aeternam) bio kompletiran u svim orkestralnim i vokalnim dionicama. Preostali dijelovi mise su ostali samo djelomično ispisani – sa vokalnim partijama i/ili continuom. Djelo je završio kompozitorov učenik Franz Xaver Süssmayr, na osnovu Mozartovih skica koje je on ostavio iza sebe, a djelomično i samostalno.

Wolfgang Amadeus Mozart je preminuo 5. decembra 1791, sa nepunih 36 godina života. Užasno nevrijeme je bjesnilo na dan njegova sprovoda, a supruga Constanze nije mogla niti ustati iz postelje da ga isprati posljednji put. Nekoliko umjetnikovih prijatelja koji su to htjeli učiniti bili su prinuđeni vratiti se usljed mećave. Mozartovi ostaci su na koncu položeni u zajedničku grobnicu za siromašne.

Umjetnik čija mnoga djela zrače vedrinom, optimizmom i razigranošću, posjedovao je i drugu, jednako senzibilnu ali drugačije obojenu stranu. Njeni najljepši prizori mogu se osjetiti upravo u kompozitorovom Requiemu.

U emisiji Art of Sound slušamo Requiem, Misu u d-molu za soliste, hor i orkestar K 626 W.A.Mozarta, u izvođenju katedralnog hora (Salzburger Domchor) i orkestra Salzburga (Salzburg Mozarteum Orchestra), pod dirigentskom palicom Antona Dawidowicza (1910-1993).