Pravo na budućnost: Projekt koji osnažuje Rome u borbi protiv maloljetničkih brakova

Projekt "Pravo na budućnost" osnažuje Rome i Romkinje u borbi protiv dječijih brakova, nasilja i diskriminacije, mijenjajući ukorijenjene društvene norme.

Zaštita ljudskih prava i borba protiv diskriminacije, posebno kroz promociju rodne ravnopravnosti i osnaživanje romskih žena i djevojaka, nalazi se u središtu projekta "Pravo na budućnost". Ovaj projekt, koji finansira Europska unija, provodi CARE International u saradnji s Udruženjem žena Romkinja "Bolja budućnost" iz Tuzle i Fondacijom "Krila nade" iz Sarajeva, uz podršku mreže Action Deutschland Hilft.

Glavni cilj projekta jeste poboljšanje životnih uslova Romkinja i drugih marginaliziranih djevojaka i njihovih porodica. Akcenat je stavljen na rješavanje ozbiljnih problema kao što su rodno uslovljeno nasilje, trgovina ljudima te ugovoreni dječiji i maloljetnički brakovi – pojave koje i dalje predstavljaju stvarnost za mnoge u Bosni i Hercegovini (BiH).

Trending

Hanegbi: Izrael neće prekinuti napade na Iran bez oštećenja nuklearnog postrojenja Fordo

Aktivnosti u zajednici i osnaživanje

Prema riječima direktorice CARE Balkans, Sumke Bučan, projekt će direktno obuhvatiti oko 20 posto romske populacije u BiH, a kroz različite aktivnosti doprijeti i do više od 100.000 građana. Aktivnosti uključuju edukaciju, javne kampanje, umrežavanje romskih i neromskih organizacija te saradnju s lokalnim institucijama.

"Sve u cilju da suzbijemo te štetne norme i prakse kao što su rodno uvjetovano nasilje te dječiji, rani i prisilni brakovi. Zaštita ljudskih prava i dalje je neujednačena u BiH", istaknula je Bučan na konferenciji za medije.

08.04.25. 14:39

Obilježen Međunarodni dan Roma: "Želimo ista prava kao i ostali građani BiH"

Ona je naglasila i važnost zaštite djevojčica i dječaka od ranih brakova, ističući da je to temeljno ljudsko pravo koje garantira slobodu izbora i donošenja važnih životnih odluka. Projekt također pomaže vlastima u provođenju međunarodnih konvencija o ljudskim pravima i suzbijanju diskriminacije.

Edukacija kao temelj promjene

CARE International kroz "Program E" planira edukaciju više stotina mladih Roma i Romkinja u pet zajednica u BiH, ali i oko hiljadu odraslih osoba. Osim toga, koristi se metodologija "Bodovna karta zajednice" koja omogućava bolje razumijevanje lokalnih problema i zajedničko djelovanje između institucija i romskih zajednica.

Bučan je najavila i inovativne elemente projekta, kao što su grupne i individualne psihosocijalne sesije koje će Fondacija "Krila nade" organizirati za mlade, njihove roditelje, nastavnike i članice Ženske romske mreže "Uspjeh". Cilj je pružiti emotivnu i psihološku podršku osobama koje su izložene riziku od nasilja i marginalizacije.

Podrška kroz grantove lokalnim organizacijama

Projekt uključuje i finansijsku pomoć za pet ženskih romskih organizacija koje djeluju u Tuzli, Doboju, Prnjavoru, Kaknju i Visokom. Ukupno je izdvojeno 40.000 eura za male grantove, koji će biti iskorišteni za realizaciju aktivnosti usmjerenih na sprječavanje maloljetničkih brakova i rodno zasnovanog nasilja.

Jedna od organizacija koja učestvuje u projektu je Udruženje žena Romkinja "Bolja budućnost" iz Tuzle. Direktorica tog udruženja, Indira Bajramović, podsjeća da su Romi najbrojnija od 17 nacionalnih manjina u BiH, a istovremeno među najdiskriminiranijima.

"Jedan od problema su i prisilni maloljetnički brakovi koji su često paravan za trgovinu djecom. Kroz ovaj projekt zagovarat ćemo da predstavnici vlasti, obrazovnih institucija i romske zajednice poduzmu dodatne aktivnosti radi izmjene stavova i podizanja svijesti o problematici maloljetničkih brakova", izjavila je Bajramović.

Rušenje tabua i zagovaranje zakonske zaštite

Bajramović je dodala da su maloljetnički brakovi još uvijek tabu tema, ali da takvi slučajevi nisu prisutni isključivo u romskim zajednicama, već i u neromskim porodicama, naročito u ruralnim sredinama. Istaknula je i da su i dječaci žrtve tih brakova.

"To nije romska kultura, tradicija niti običajno pravo, nego klasična trgovina ljudima. Imamo dobru saradnju sa institucijama, ali je problem kad dođe do tužilaštva i sudova. Uglavnom se to prepisuje 'običajnom pravu'. Mi stalno naglašavamo da to nije običajno pravo Roma, a i da jeste, mislimo da zakon treba biti iznad toga", kazala je.

Edukacija i pravo na izbor

Udruženje Romani Ćej iz Prnjavora, također je među dobitnicama malih grantova. Predsjednica Udruženja Snježana Mirković pojašnjava da će se Projekt realizirati na području Prnjavora i Vukosavlja, sa fokusom na teme zdravih životnih stilova i prava na izbor.

Kroz edukativne aktivnosti, polaznici će imati priliku da nauče kako prepoznati i odbaciti štetne društvene norme i ponašanja, te kako razviti vještine koje im mogu pomoći da donose samostalne i odgovorne odluke.

Psihološka podrška i mentalno zdravlje

U okviru projekta "Pravo na budućnost", Fondacija "Krila nade" iz Sarajeva zadužena je za segment mentalnog zdravlja. Izvršni direktor Siniša Sajević najavio je da će u pet zajednica biti organizirane radionice i psihoterapijske aktivnosti.

Cilj ovih radionica je omogućiti mladima i drugim članovima zajednice da otvoreno govore o problemima s kojima se suočavaju, da ih nauče prepoznati i prevazići, te da razviju osjećaj vlastite vrijednosti i korisnosti u društvu.

Dugoročna promjena kroz saradnju

I urednica na BH radiju 1 Mirela Huković-Hodžić potvrđuje da su prisilni maloljetnički brakovi često "paravan za trgovinu djecom" i druge oblike eksploatacije koji se vežu uz trgovinu ljudima.

"Maloljetnički brakovi vežu se uz običaje neke zajednice, a institucije takve postupke nerijetko svrstavaju u običajno pravo. Iako se najčešće vežu za romsku zajednicu, prisutni su i u drugim ranjivim i marginaliziranim zajednicama izloženim siromaštvu", kaže Huković-Hodžić za DW.

Projekt "Pravo na budućnost" ima potencijal da donese dugoročne koristi za romske i druge marginalizirane zajednice u BiH. Kroz sinergiju lokalnih organizacija, međunarodne podrške i rada s institucijama, ovaj projekt pokazuje kako se sistemski mogu mijenjati štetne norme, ali i jačati ljudska prava tamo gdje su najugroženiji.