Migranti iz Latinske Amerike sve češći putnici kroz BiH

0
V.A.Z. i F.V.
Migranti iz Latinske Amerike sve češći putnici kroz BiH
Foto: Goran Lukić, Radiosarajevo.ba / Migranti s Kube na proputovanju kroz BiH

Španski jezik se sve češće može čuti u centrima za privremeni smještaj ljudi u pokretu u Bosni i Hercegovini. Od početka 2022 godine zabilježen je značajan rast broja migranata iz zemalja Latinske Amerike, najviše sa Kube.

Posjetivši kampove Borići u Bihaću i Ušivak kraj Sarajeva, ekipa portala Radiosarajevo.ba razgovarala je sa ljudima koji su nedavno napustili Kubu. Među njima četveročlana porodica sa djevojčicom od deset i dječakom od četrnaest godina (imena poznata redakciji).

„Otišli smo iz naše zemlje zbog diktature, nemamo slobodu govora. U julu su bile velike demostracije kada je došlo do sukoba između vladine sile i naroda. Vlast je naredila da se regrutuju svi muškarci stariji od petnaest godina kako bi pružili otpor demostrantima. Ukoliko ne bi prihvatili, bili bi uhapšeni. Bila sam jako zabrinuta za moga sina“, govori majka.

Migranti s Kube, trenutno smješteni u Bihaću
Foto: Goran Lukić, Radiosarajevo.ba : Migranti s Kube, trenutno smješteni u Bihaću

Decenijama su Sjedinjene Američke Države bile krajnje odredište za migrante s ovog karipskog otoka. Tamo imaju broje rođake, prijatelje i lakše podnose odlazak iz porodičnog doma. 

Međutim, bivši predsjednik Donald Trump je iskazao snažan otpor prema imigraciji, te je stotine hiljada Kubanaca hapšeno pri pokušajima ulaska u Ameriku, među kojima i djeca.

Charles Kuck, advokat iz američke države Georgija, inače bivši predsjednik Američkog udruženja pravnika za imigraciju od 2008. do 2009. godine, bavi se imigracionim pravom više od 30 godina. U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba Kuck objašnjava kako Kubanci tokom mandata Donalda Trumpa, kao i u prvih godinu i pol predsjednikovanja Joea Bidena nisu ni uvjetno puštani u Sjedinjene Države da bi zatražili azil. Umjesto toga, dodaje, bili bi vraćeni u Meksiko.

„Kao rezultat toga, mnogi više ne vide Sjedinjene Države kao najbolje odredište za sve one koji bježe od represije, te sada traže sigurno utočište u Europi”, kazao je advokat Kuck za portal Radiosarajevo.ba.

'Moja generacija je odrastala imajući sve'

Istovremeno, padnemija koronavirusa i 60 godina američkih sankcije dovele su do najgore krize u posljednjih 30 godina. Inflacija je porasla na 70 posto, došlo je do ozbiljnih nestašica hrane i lijekova. Dodatno, pandemija koronavirusa je zadala težak udarac ključnom izvoru prihoda to jeste turizmu.

„Moja generacija je odrasla imajući sve, zdravstvo, školovanje, bili smo opskrbljeni hranom. Ali za ove mlađe generacije dolaskom nove vlasti nema ni hrane ni lijekova. I obrazovanja kao jedne od najvećih stavki“ govore majka i otac s Kube.

Naši sugovornici kažu da je život u njihovoj domovini doveden do besmisla. Posljedice desetljeća diktature postale su neizdržive za stanovništvo. U zemlji vladaju nestašice i korupcija, profesije su obezvrijeđene, a izgledi za školovanje djece minimalni.

Majka kaže da je po profesiji računovotkinja, a njen muž medicinski tehničar. Sa svojim platama nisu mogli prehraniti djecu, pa je otac, kako kaže, radio u hangaru, čisteći avione.

Migranti s Kube, trenutno smješteni u Bihaću
Foto: Goran Lukić, Radiosarajevo.ba : Migranti s Kube, trenutno smješteni u Bihaću

Oni koji napuštaju zemlju ukazuju i na nedostatak demokratije i da, pored ostalog, vlasti uzimaju poljoprivredne namirnice i dijele kako žele. Zbog svega se mnogi odlučuju prodati sve i kupiti kartu za neizvjesnost!

Kako migranti iz Latinske Amerike stižu do BiH?

Nova migrantska ruta od Kube vodi najčešće do Španije, koja je za Kubance primamljivo odredište zbog činjenice da ne postoje jezične barijere.

Budući im nisu potrebne vize za Rusiju, Kubanci najprije idu u Moskvu, a da bi se približili Europskoj uniji najčešće avionom putuju u Beograd, a potom pješice prema Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj, ili prema Bosni i Hercegovini, kao sugovornici koje smo snimili u Bihaću i Sarajevu.

„U Bosnu smo došli uz pomoć Google mape. Jako smo zahvalni, imajući u vidu da ne poznajemo jezik. Bili smo prijatno iznenadjeni prijemom i načinom kako su nas zbrinuli i kako se ophode prema nama. Mi nismo navikli na takav tretman“, kaže majka.

Osim građana Kube, u privremenim prihvatnim centrima razgovarali smo i sa osobama koje dolaze iz drugih zemalja Latinske Amerike.

Naš sagovornik kojeg smo susreli u kampu Ušivak kraj Sarajeva, dolazi iz Ekvadora. Samohrani je otac četrnaestogodišnjeg dječaka koji ovdje pohađa osnovnu školu.

„U Ekvadoru sam bio profesor u srednjoj školi i na fakultetu. Otišao sam zbog nesuglasica između političkog vrha i stanovništva. Politički vrh je korumpiran, dok običan narod želi da svojim radom živi jedan normalan život“.

Naš sagovornik je aplikant za azil u Bosni i Hercegovini. Kaže da bi rado živio ovdje.

„Ne poznajem situaciju u Bosni, tako da ne mogu da dam mišljenje. Ako i postoji korupcija u Bosni, mislim da narod ovdje bar može da promijeni situaciju. Emigracija je jedna jako teška situacija. Vlada bilo koje zemlje trebala bi znati da se migracija sprječava samo radom i razvitkom i napretkom zemlje. Korumpirane vlade nas, obične ljude, dovode u situaciju da nam je migracija jedini izlaz“.

Korupcija, politički pritisci, siromaštvo, nesigurna budućnost za novu generaciju... to su najčešći razlozi koji su nagnali ljude iz zemalja Latinske Amerike na dugački prekookeanski put.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije