Uspon, rušenje i smrt Hamdije Pozderca, najmoćnijeg bh. političara '80-ih

Radiosarajevo.ba
Uspon, rušenje i smrt Hamdije Pozderca, najmoćnijeg bh. političara '80-ih
Arhiv / Hamdija Pozderac
Hamdija Pozderac, jedan od najutjecajnijih političara iz Bosne i Hercegovine u vrijeme komunizma, preminuo je 6. aprila 1988. godine.

Pozderac je rođen u Cazinu 15. januara 1924. godine kao jedno od osmero djece Mehe i Sefije Pozderac. Treba reći i kako su Nurija i Devleta Pozderac, Hamdijini preci koji su tokom Drugog Svjetskog rata spasili veliki broj Jevreja, nagrađeni 2013. posthumno s priznanjem "Pravednik među nacijama" od izraelske vlade.

Njegova politička biografija počela je još dok je bio srednjoškolac. Uključio se u rad Saveza komunističke omladine Jugoslavije, koji je tada bio ilegalan, a 1941. godine uključuje se u Narodnooslobodilački rat, gdje je obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti.

Bio je nosilac Partizanske spomenice 1941. Odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod, Ordenom bratstva i jedinstva, Ordenom Republike, Ordenom jugoslavenske zastave s lentom i Ordenom junaka socijalističkog rada. Nosilac je nagrade ZAVNOBiH-a, a 1956. godine postaje član Centralnog komiteta saveza komunista BiH.

Od šezdesetih godina prošlog vijeka obavljao je sve značajnije funkcije u BiH. Član CKSKBiH, poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednik Skupštine SRBiH, predsjednik CKSKBiH, član Predsjedništva SFRJ.

Posebno je zaslužan za priznavanje Muslimana kao jednog od tri konstitutivna naroda u tadašnjoj Bosni i Hercegovini.

Upravo se njegovo uklanjanje s političke scene bivše Jugoslavije povezuje s njegovim istrajavanjem, kao predsjednika Ustavne komisije Skupštine Jugoslavije, da se ne mijenjaju osnovna načela Ustava iz 1974. godine kojima su Muslimani dobili status naroda u SFRJ.

"I Muslimani i Srbi i Hrvati, kao i pripadnici drugih naroda i narodnosti koji žive u BiH, osiguravaju i ostvaruju u njoj svoj nacionalni identitet i punu afirmaciju nacionalnih vrijednosti. Upravo iz tih razloga, iako se BiH ne definiše kao nacionalna država u klasičnom smislu, ona je uistinu i nacionalna država i za Srbe, i za Hrvate, i za Muslimane i za pripadnike drugih naroda i narodnosti koji žive na njenom tlu", govorio je Pozderac.

Bio je protivnik nacionalizma. Njegovi protivnici su znali da, ako on dođe na čelo Predsjedništva SFRJ, nemaju šanse za ostvarenje svojih ciljeva. Pozderac je bio upravo taj koji je spriječio Slobodana Miloševića i njegove istomišljenike da mijenjaju Ustav koji je Muslimane priznao kao narod.

Nakon procesa oko “mjenične afere“ u Agrokomercu protiv njega, bio je prinuđen podnijeti ostavku na funkciju potpredsjednika Predsjedništva SFRJ, i to uoči preuzimanja čelne funkcije u bivšoj državi. Na sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista BiH CKSKBiH 12. oktobra 1987., odlučio se povući iz političkog života iz, kako je tada rekao, „principijelnih razloga“.

Afera Agrokomerc rezultirala je hapšenjem Fikreta Abdića, Hakije Pozderca, Ibrahima Mujića i drugih pod optužbom "kontrarevolucionarnog djelovanja". Mediji u SR Srbiji opširno su izvještavali o aferi. U drugim republikama , s izuzetkom SR Slovenije, se uopće nije osvrtalo na slučaj Agrokomerca.

Jedan od glavnih zagovarača, koji su zahtijevali Hamdijinu ostavku, bio je Vojislav Šešelj - 1979. napada Hamdiju Pozderca, nakon što je navodno otkrio plagijat u jednom magistarskom radu. Napad nije uspio i sam Šešelj je kasnije izjavio da je time želio skrenuti pažnju CK od Nenada Kecmanovića: "To je bio način da pomognem Nenadu Kecmanoviću, protiv koga je krenula lavina optužbi iz Centralnog komiteta zbog njegovih napisa u beogradskom Ninu, pa sam ja na taj način pravio neku ravnotežu i krenuo direktno na Hamdiju Pozderca, što je Hamdija i shvatio."

Hamdija Pozderac 12. septembra 1987 podnosi ostavku, a brat Hakija izlazi iz zatvora. Nakon što su njegova braća izgubila politički utjecaj, Sakib Pozderac general TO BiH u periodu 1986-88, uklanja se s položaja. Slobodan Milošević koji je 1989. radio kao direktor Jugobanke Beograd, oprostio je dug Agrokomercu...

Pozderac je predavao i na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, i to opću sociologiju, a za života je izdao više publicističkih i naučnih djela.

Pozderac se 12. oktobra 1987. godine razbolio i završio u bolnici. U proljeće, tačnije 6. aprila 1988. godine, umro je u bolnici Koševo u Sarajevu. Hamdija Pozderac umro je pod nerazjašnjenim okolnostima i postoje brojne teorije da je zapravo ubijen. Do danas nisu potvrđene, ali ni demantirane priče da je Hamdija Pozderac ustvari ubijen, prvenstveno zbog toga što se kao predsjednik Ustavne komisije Skupštine SFRJ usprotivio promjeni Ustava iz 1974. godine, koje bi značile ukidanje autonomije za Vojvodinu i Kosovo.

Jedan od ljudi koji je uvjeren da je Pozderac ubijen jeste i Muhamed Filipović, nekadašnji blizak prijatelj Hamdije Pozderca: "Hamdija je javno izjavio da se dogovorio s rukovodiocima autonomnih pokrajina da sve ostaje isto, a kada me je pitao jesam li to vidio, ja sam mu rekao: 'Ti si sebe osudio na smrt'".

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije