Sehen Sie diese Stadt? Das ist Walter: Sjećanje na Vladimira Perića Valtera

Šesti april najznačajniji je datum koji se veže za glavni grad Bosne i Hercegovine - Sarajevo.

Ovaj grad, osnovan još u 15. vijeku, svoj “prvi šesti april”, doživjet će 1941, kada je Luftwaffe – njemačko ratno zrakoplovstvo u Drugom svjetskom ratu – bombardiralo i Sarajevo, osim Beograda.

Njihov napad počeo je 6. aprila, u 6 ujutro, a jedan od prvih njemačkih ciljeva bio je tadašnji aerodrom u Rajlovcu. Napad je trajao devet dana, a uništeni su proizvodnja, skladišta, domovi. Ubijene su 93 osobe. Njemačke trupe ući će u Sarajevo 15. aprila.

Jugoslavenska armija započela je akciju oslobađanja Sarajeva 28. marta, a nakon žestokih borbi, na Vratnik je, kroz Višegradsku kapiju, već 5. aprila 1945. ušla 16. Muslimanska brigada Narodno-oslobodilačke vojske (NOV) Jugoslavije i s gradske Vijećnice skinula nacističku zastavu. Za njom je ušla i 20. Romanijska, dok su ostale jedinice, opkolivši grad sa svih strana, Sarajevo potpuno oslobodile narednog dana, 6. aprila 1945.

“Neprijatelj je prilikom povlačenja pokušavao uništiti najvažnije objekte u Sarajevu, poput Glavne pošte, Narodnog pozorišta, Vijećnice, bolnice, ali je u oslobađanju Sarajeva i odbrani vitalnih objekata partizanskim jedinicama pomagao pokret otpora koji je od početka agresije aktivno djelovao u glavnom gradu BiH“, kazala je svojevremeno Nađa Biser-Taso koja je u to vrijeme bila sekretarka Okružnog komiteta Saveza komunista omladine Jugoslavije (SKOJ) u Tuzli.

Na čelu sarajevskih „ilegalaca“ tada je bio Vladimir Perić Valter, jedan od najboljih obavještajaca NOV-a Jugoslavije. Valter je bio sekretar Mjesnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) u Sarajevu i jedan od organizatora pokreta otpora u glavnom gradu BiH. Rođen je 1919. u Prijepolju, a poginuo je 6. aprila 1945. u završnim borbama za oslobođenje Sarajeva. Posthumno je odlikovan ordenom narodnog heroja Jugoslavije.

Poslije završene osnovne škole, upisao se u Trgovačku akademiju. Zbog lošeg materijalnog stanja, bio je prisiljen da se sam izdržava i školuje. Nakon završene Trgovačke akademije, odlazi u Beograd na Visoku ekonomsko-komercijalnu školu. U vrijeme kada je bio na službi u Hipotekarnoj banci u Sarajevu, od 1940. godine postao je član Mjesnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Sarajevo. Prije toga je aktivno učestvovao i radio u naprednom radničkom pokretu.

Kada su sile Osovine okupirale Jugoslaviju, Valter je nastavio ilegalno da radi u Sarajevu, da bi ubrzo stupio u Majevički NOP odred, čiji je komandant postao krajem 1942. godine. Zatim je otišao u Zenički NOP odred, koji se u početku pročuo po mnogim uspešnim akcijama. Valter je bio i komandant udarnog bataljona u Šestoj istočno-bosanskoj brigadi.

Početkom 1943. godine, upućen je na ilegalni rad u Tuzlu. U ovom gradu, i pored izuzetno teških uslova rada, uspešno je izvršavao sve zadatke.

U ljeto 1943. godine, rukovodstvo NOP Jugoslavije je uputilo Valtera na ilegalni rad u Sarajevo. Tamo je postao sekretar Mjesnog komiteta Partije. Kao iskusan borac i dobar poznavalac prilika u ovom gradu, učinio je mnogo da oživi ilegalni pokret. Davao je značajnu pomoć partizanskim jedinicama koje su djelovale u okolini Sarajeva. Organizirao je mrežu partizanske obavještajne službe. U nekoliko navrata, Specijalna policija pokušavala je da otkrije i uništi i legalne punktove i sarajevsku organizaciju u cijelini. To joj, osim rijetkih slučajeva, nije polazilo za rukom. Valter je još za života postao legenda, kao jedan od najiskusnijih i najhrabrijih obavještajaca narodnooslobodilačkog rata. Hrabar, veoma inteligentan, pronicljiv i sposoban borac, svaki put je nadmudrivao neprijatelja. Nekoliko puta je po specijalnim zadacima odlazio na slobodnu teritoriju i u Vrhovni štab NOVJ.

Gotovo do kraja rata, do 6. aprila 1945. godine, stajao je na čelu svih akcija ilegalne organizacije u Sarajevu. Poginuo je u završnim borbama za oslobođenje grada.

Valter je s grupom boraca čuvao električnu centralu u centru grada koju su ustaše htjele da unište prilikom povlačenja. U ovim borbama, minobacačka granata prekinula je životni put Vladimira Perića. Ostala je legenda o neustrašivom i odvažnom obavještajcu Valteru.

Vladimir Perić Valter, narodni heroj iz Drugog svjetskog rata, još je za života postao legenda. Njemu u čast režiran je planetarno poznati film Valter brani Sarajevo.

Sve što je o njemu kao junaku prikazano u filmu je tačno. Izuzetno pronicljiv, inteligentan, bez pogovora je izvršavao zadatke, govorili su sarajevski ilegalci i dodali da je Valter za neprijatelja bio neuhvatljiv.