Salkić za RSA: Puštanje u rad novog plinovoda u BiH planirano je za kraj 2024.

U posljednje vrijeme mnogo se govori o cijeni plina, planovima za budućnost, te o energetskoj ovisnosti Bosne i Hercegovine.

Ovu zainteresiranost javnosti iskoristili smo da razgovaramo s direktorom BH-Gas-a Jasminom Salkićem, koji je u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba objasnio u kojoj se fazi nalazi realizacija vrlo značajnog projekta Južne interkonekcije. Također Salkić je govorio i o značaju ovog projekta za našu državu, ali i o državnom zakonu o plinu, te cijeni ovog energenta.

Na pitanje u kojoj fazi se nalazi realizacija projekta Južne interkonekcije, Salkić kaže da u BH-Gasu se intenzivno radi na realizaciji ovog projekta.

„Južna interkonekcija BiH i Hrvatske podrazumijeva plinovod koji bi išao trasom Zagvozd (HR) – Posušje (BiH) – Novi Travnik sa odvojkom za Mostar. Trenutno smo u fazi izrade Idejnog projekta, koja je zvanično započela 1. augusta 2019. godine, održavanjem inicijalnog sastanka sa Projektantom. Projektant - konzorcij CONNECTA – Mott MacDonald je započeo aktivnosti preciznog definisanja trase uz geodetsko snimanje i geološke istražne radove. Do sada je izvršeno geodetsko snimanje koridora plinovoda, te trasiranje dijela trase počevši od Novog Travnika“, pojasnio je Salkić.

Dodao je da trasa plinovda je projektirana na oko 40 kilometara od zahtjevanih 160 kilometara.

„Dodatno, započela su geološka istraživanja s ciljem utvrđivanja pogodnosti tla za polaganje plinovoda. Posebno bitno je naglasiti da je BH-Gas započeo proceduru obezbjeđenja grant sredstava za slijedeće faze realizacije, tj. za izradu glavnog projekta plinovoda, te granta za obezbjeđenje dijela sredstava za samu izgradnju u BiH. Izrada navedene dokumentacije je prvi korak ka realizaciji nove interkonekcije, s ciljem ishođenja okolinske dozvole i urbanističke saglasnosti, što je planirano da se završi do kraja 2020. godine. Nakon ove faze slijedi izrada glavnog izvedbenog projekta i ishođenje odobrenja za građenje, čime bi se stekli preduslovi za početak izgradnje. Završetak radova na izgradnji plinovoda i svih pripadajućih objekata, te njegovo puštanje u pogon planirano je za četvrti kvartal 2024. godine“, naglasio je Salkić.

Prema njegovim riječima, Bosni i Hercegovini treba novi ulaz plina jer postojeći ne obezbjeđuje direrzifikaciju izvora, a posebno ne sigurnost u snabdjevanju.

„Stoga je i Vlada FBiH ovaj projekat proglasila projektom od strateške važnosti za FBiH. Realizacijom projekta Južna interkonekcija će se, povezivanjem transportnih sistema prirodnog gasa BiH i Hrvatske, omogućiti integracija BiH tržišta sa Evropskim tržištem prirodnog gasa, te diverzifikacija pravaca i izvora snabdijevanja prirodnim gasom i to sa postojećih izvora dostupnih kroz evropska čvorišta za trgovinu gasom, kao i sa planiranih kao što su LNG Krk i Kaspijska regija, uz povećanje sigurnosti snabdijevanja. Projekat Južna interkonekcija BiH – Hrvatska predstavlja dio, tj. krak međunarodnog gasovoda IAP (Jonsko-jadranski gasovod) čijom realizacijom, a kako je to saopćeno sa posljednjeg sastanka u Azerbejdžanu, Bosna i Hercegovina će imati priliku za kupovinu prirodnog gasa sa gasnih polja ove zemlje. Time bi se osigurala pozdanost i sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom potrošača na postojećem kao i novoplaniranom pravcu“, kategoričan je Salkić.

Na naše pitanje o cijena plina u BiH, Salkić odgovara da će projekat interkonekcije povezati prijenosni sistem Bosne i Hercegovine i Hrvatske i omogućiti diverzifikaciju ruta i izvora snabdijevanja za BiH.

„Očekuje se da će Južna interkonekcija povećati potrošnju jer će obezbijediti povećano i neprekidno snabdijevanje gasom postojećim korisnicima, ali i novim korisnicima duž postojećih i novogasifikovanih područja. Povećanjem potrošnje, te pristupom novim izvorima snabdijevanja nedvojbeno bi se povećala konkurentnost gasa na energetskom tržištu, dobavljači bi imali pristup novim izvorima snabdijevanja, a time i izbor kod njegove nabavke. Također, omogućuje se postizanje bolje pregovaračke pozicija kod postojećih dobavljača. Želim naglasiti da povoljnija cijena nije uvijek pokretač određenih procesa već su prvi prioritet sigurnost snabdjevanja i divezifikacija izvora. Cijenu će uvijek tržište odrediti, ali uz mogućnost izbora ista bi trebala biti i povoljnija“, kazao je Salkić.

Govoreći o trenutnoj cijeni plina u BiH, Salkić ističe da je najavljeno određeno smanjenje cijene, ali i da je sa stanovišta prognoza iste je nezahvalno davati jer se cijena plina formira na bazi nafte i naftnih derivata u proteklih devet mjeseci.

Na pitanje o predloženom državnom zakonu o plinu, a koji je dobio negativno mišljenje FBiH još 2017. godine, Salkić pojašnjava da BH-Gas u potpunosti podržava stav Federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića.

„Stav je saopćen više puta, a to je da je prvi prioritet u ispunjavanju obaveza prema Energetskoj zajednici donošenje državnog zakona o gasu, kojim bi se prvenstveno uredila pitanja koja smo obavezni transponovati iz direktiva Evropske unije, i kojim bi se regulisalo pitanje kompetencija državnog regulatora te druga pitanja funkcionisanja tržišta i transporta gasa u BiH, tj. javne usluge transporta gasa i mogućnosti jednakog pristupa transportnom sistemu svih učesnika na gasnom tržištu. Zakon treba da prati ustavnu nadležnost države i samim time država mora da ima ingerencije u uređenju ove oblasti putem državnog regulatora sa punim ingerencijama koje su propisane direktivama EU. Direktno odgovarajući na Vaše pitanje možemo reći da ćemo nastaviti da insistiramo na cjelovitom rješenju tj. usvajanju državnog zakona o gasu koji će biti uslađen sa odredbama Trećeg energetskog paketa, a po uzoru na evropke i zemlje iz okruženja“, zaključio je Salkić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.