! / Lungarotti: S vlastima ćemo i dalje raditi na izradi strategije upravljanja migracijama

23. 01. 2021. u 14:20:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 138

Italijanka Laura Lungarotti nova je šefica Misije IOM-a (Međunarodne organizacije za migracije) i Regionalna koordinatorica za Zapadni Balkan.

Lungarotti je prije dolaska u Bosnu i Hercegovinu radila više od 16 godina u arapskim i afričkim zemljama, a posljednja poslovna destinacija joj je bila Mauritanija.

Ovogodišnji budžet IOM-a u Bosni i Hercegovini iznosi 40 miliona eura, od čega će 60 posto biti utrošeno na migrante, odnosno njihove potrebe i pomoć BiH u borbi s migrantskom krizom.

Razgovarao:Almir Sokolović

Lungarotti je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba govorila o planovima ove organizacije u ovoj godini i narednom periodu, kako će odgovoriti i na potrebe migranata u pet migrantskih centara u našoj zemlji, te šta građani Bosne i Hercegovine trebaju očekivati u vremenu koje je pred nama.

Radiosarajevo.ba: Koliko poznajete situaciju sa migrantima i izbjeglicama u BiH?

Lungarotti: Preuzela sam ovu funkciju 11. januara i, naravno, još sam u procesu učenja o složenosti migracijske i izbjegličke situacije u BiH.

Od stupanja na dužnost šefice misije IOM-a u BiH, već sam proteklih dana imala sastanke s ministrom, g. Selomom Cikotićem i njegovim saradnicima, premijerom Unsko-sanskog kantona g. Mustafom Ružnićem i gradonačelnikom Bihaća, g. Šuhretom Fazlićem i njihovim saradnicima. Bila sam u Bihaću, a također sam imala priliku upoznati neke međunarodne funkcionere u Sarajevu. U bliskoj budućnosti nastavit ću se sastajati sa svim akterima koji su od značaja za rad IOM-a, u vezi sa širokim mandatom koji ima u BiH.

IOM je započeo misiju u Sarajevu 1992. godine u podrumu bolnice Koševo. Tada je uspostavljen program MEDEVAC koji je vršio evakuaciju ranjenih osoba kojima liječenje nije moglo biti obezbijeđeno lokalno. IOM je prisutan u BiH u proteklih skoro 30 godina, kroz različite projekte i aktivnosti, stoga naše područje rada nije isključivo vezano za migrantsku situaciju.

Dakle, pored podrške koju IOM trenutno pruža vlastima u upravljanju migracijama, IOM također pruža podršku onim migrantima koji se žele vratiti kući putem našeg programa Potpomognutog dobrovoljnog povratka i reintegracije (AVRR), a također radi na području angažiranja mladih, pomirenja i rezilijentnosti svih mladih u BiH.

Jako sam ponosna na rad IOM-a u čitavoj zemlji, na različitim projektima, posebno onima koji uključuju lokalnu omladinu u vezi pitanja koja su oni prepoznali i označili kao važna u svojim lokalnim zajednicama. IOM aktivno podržava njihove ideje i rješenja već nekoliko godina i nadamo se da ćemo biti u mogućnosti to raditi i ubuduće. IOM također radi na razmjeni ideja s dijasporom iz Bosne i Hercegovine, na suzbijanju krijumčarenja migranata duž obalne rute Zapadnog Balkana, pruža podršku institucijama i društvu da odgovore adekvatno na potrebe preživjelih ratnog seksualnog nasilja i radi na izgradnji kapaciteta na području borbe protiv trgovine ljudima.

Radiosarajevo.ba: Bosna i Hercegovina je dio balkanske rute. Kako to zaustaviti?

Lungarotti: Balkanska ruta postala je opcija za migrante i izbjeglice koji bježe od sukoba i siromaštva, na početku uglavnom iz Sirije, Afganistana, Iraka i Pakistana, ali i iz zemalja potsaharske i sjeverne Afrike, koji su u procesu pokušaja da dođu do zapadnoevropskih zemalja. Bosna i Hercegovina je od 2016. godine i, u sve većem broju u narednim godinama, i dalje aktivna tranzitna zemlja za migrante.

Svjedoci smo da migranti još uvijek pokušavaju doći do zapadnoevropskih zemalja iz BiH, iz Srbije preko Mađarske, stoga je očito da će, čak i uz velike poteškoće, migranti i dalje pokušavati doći do svojih konačnih odredišta.

Migracije su složena pojava i zahtijevaju međunarodnu saradnju kako bi bile u interesu zemalja porijekla, tranzita i destinacije. Potpuno zatvaranje ili otvaranje granica ne bi samo po sebi ponudilo rješenja za pojave migracija u tranzitu, ako to nije praćeno pravilnim okvirom za upravljanje migracijama u BiH.

IOM i partneri, zajedno sa državnim i lokalnim vlastima, nastavljaju pružati podršku migrantima koji prolaze kroz Bosnu i Hercegovinu u privremenim prihvatnim centrima za migrante koji se i dalje konstantno poboljšavaju, uglavnom zahvaljujući sredstvima EU.

Laura Lungarotti - undefined

Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba: Laura Lungarotti

Radiosarajevo.ba: U ovom trenutku žarište krize je oko Bihaća, na samoj granici sa Hrvatskom, odnosno Europskom unijom. Možete li nam kazati koje su stvarne brojke migranata i izbjeglica u BiH?

Lungarotti: Privremeni prihvatni centri u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu pružaju smještaj, hranu, neprehrambene artikle, medicinsku njegu, društvene aktivnosti itd. za 5.751 migranta, prema podacima od jučer.

IOM procjenjuje da u Bosni i Hercegovini bez smještaja trenutno boravi između 2.500 i 3.000 migranata, uglavnom u Unsko-sanskom kantonu, u napuštenim objektima, šumama i improviziranim kampovima.

Radiosarajevo.ba: Da li pomažete migrantima koji su van smještajnih kapaciteta i koja su za njih najbolja rješenja?

Lungarotti: Timovi IOM-a rade 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici kako bi osigurali humanitarnu pomoć i zaštitu migrantima. Često se suočavamo sa operativnim i političkim izazovima, koje nameće kontekst u kojem djelujemo, ali mi ulažemo naše maksimalne napore da ih prevaziđemo i odgovorimo na potrebe migranata.

Raste broj migranata kojima treba smještaj dok se pogoršavaju vremenski uslovi, a IOM nastavlja da radi sa organima vlasti na povećanju postojećih smještajnih kapaciteta. Osim toga, IOM je formirao hitne mobilne timove koji direktno pomažu migrantima i izbjeglicama u neformalnim kampovima na prostoru Velike Kladuše, Bihaća i Lipe u Unsko-sanskom kantonu.

Svakodnevno se vrši distribucija vreća za spavanje, deka, tople odjeće i cipela, higijenskih proizvoda, maski i drugih potreba zajedno sa hranom, a ljudi se premještaju prema potrebama i dostupnim kapacitetima.

Prije nekoliko dana, brzom operacijom prebačeno je 69 migranata koji su boravili u improviziranom kampu u Velikoj Kladuši u prihvatni centar, što su uradili timovi IOM-a koji su neprestano radili. Svakodnevno su u toku nove operacije preseljenja, uz podršku i u koordinaciji sa Službom za poslove sa strancima BiH.

Samo se u Unsko-sanskom kantonu do sada distribuiralo više od 15.000 obroka i vode za piće migrantima i izbjeglicama, koji borave u improviziranim kampovima i napuštenim zgradama.

Radiosarajevo.ba: Ko vam od institucija u BiH najviše pomaže. Kakvi su odnosi sa Ministarstvom sigurnosti BiH?

Lungarotti: IOM je uvijek imao dobru saradnju sa institucijama vlasti. Uradili smo mnogo toga u prethodnih skoro 30 godina da pomognemo institucijama BiH da poboljšaju i odgovore na pitanja migracije, trgovinu ljudima, krijumčarenje, integrirano upravljanje granicama, obučavali smo i nastavljamo obučavati službenike iz različitih institucionalnih sektora.

Provodili smo i nastavljamo da provodimo obuke za predstavnike vlasti iz različitih institucionalnih sektora. Teško je sve ono što smo uradili u saradnji sa organima BiH vlasti staviti u samo jedan odgovor.

Kao odgovor na migracijsku situaciju koja traje od 2018. godine, IOM i partneri se kontinuirano sastaju s vladinim institucijama nadležnim za odgovor na migracijsku situaciju kako bi pronašli rješenja i pružili pomoć migrantima i izbjeglicama.

Mislim da su sve državne i lokalne vlasti iskazale veliku spremnost da se preuzme bolja kontrola nad upravljanjem migracijama i hitnom rješavanju pitanja smještajnih kapaciteta, kako bi migranti i izbjeglice koji borave na otvorenom dobili odgovarajući smještaj i humanitarnu pomoć. Uvjerena sam da ćemo uskoro zajednički raditi na izradi srednjoročne i dugoročne strategije upravljanja migracijama, što će nam omogućiti da iz trenutne situacije hitnog odgovora pređemo na predvidiv način upravljanja migracijama.

Laura Lungarotti - undefined

Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba: Laura Lungarotti

Radiosarajevo.ba: Koliko novaca su do sada Europska unija, IOM i drugi dali BiH za suočavanje sa krizom migranata i izbjeglica? Da li je podatak od 88 miliona eura koji se spominje u javnosti pomoći tačan?

Lungarotti: Ukupna sredstva koja je EU doznačila IOM-u putem različitih mehanizama i Generalnih direktorata (DG) od juna 2018. godine iznose 76.851.217 eura. One koje zanima više detalja mogu vidjeti na OVOM linku.

Radiosarajevo.ba: Kakva su Vaša očekivanja kao šefice IOM-a i imate li poruku građanima BiH, svima onima koji su prijateljski raspoloženi prema migrantima i izbjeglicama, s obzirom na to da su i državljani naše zemlje bili u sličnoj situaciji u periodu rata koji je za nama?

Lungarotti: Velika većina ljudi u Bosni i Hercegovini, koji su već osjetljivi na migracijska pitanja, pokazali su empatiju prema migrantima i prema onome s čime se suočavaju tokom svog puta ka boljem životu. Svjedoci smo solidarnosti lokalnih udruženja, nevladinih organizacija, lokalnih zajednica i jednostavno ljudi širom zemlje koji često pružaju hranu, odjeću i druge neophodne artikle migrantima.

Želimo pozvati na ovu solidarnost, jer konačno, migracije, ako se njima pravilno upravlja, mogu donijeti zajednički prosperitet i prilike za sve, ne samo izazove.

IOM će se u budućnosti nastaviti boriti protiv negativnih narativa vezanih za migrante i izbjeglice. Željela bih ohrabriti i pozvati sve da svoju pažnju preusmjere na ljudskost i solidarnost, ključne vrijednosti našeg vremena, posebno dok traje pandemija Covid-19.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (4)