Kukić: Žele obesmisliti i eliminirati sve građansko, BiH treba jedan predsjednik!

Dok se intenziviraju razgovori o pitanju izmjena Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, gdje opet dominiraju težnje za nastavkom etnoteritorijalne podjele naše zemlje, i "cementiranja" postojećih, sa scene je izgurano ono što bi valjda trebala biti osnova svakog demokratskog društva – zaštita interesa građana!?

Piše: Faruk Vele

Član Akademije nauka i umjetnosti (ANU) BiH i ugledni profesor Ekonomskog fakulteta u Mostaru, akademik Slavo Kukić, ističe da se "u praktičnim rješenjima čini sve kako bi se građansko u potpunosti eliminiralo u životu BiH kao države i društva", te da "nacionalna, kolektivna prava potpuno obesmišljavaju institucije građana".

Dominacija nacionalnog

"Prvo, iluzija je da BiH danas, a i u doglednoj budućnosti, može egzistirati isključivo na građanskom principu. Kombinacija građanskoga i nacionalnoga je, sasvim izvjesno, conditio sine qua non njezinog života i funkcioniranja i u slijedećih petnaestak-dvadeset godina, moguće i duže. Istina, tu kombinaciju, barem što se Ustava i Izbornog zakona tiče, imamo i danas. Što su, uostalom, zastupnički domovi na razini države i entiteta nego domovi građana? No, u tim odnosima građanskoga i nacionalnog, što se postojećeg stanja tiče, postoje najmanje dvije skupine problema", govori Kukić.

U pitanju je, nastavlja on, prije svega, obrnuta logika, "dominacija nacionalnog nad građanskim umjesto obrnuto", i tome treba „zahvaliti“ potpuno ignoriranje građanskih i ljudskih za račun kolektivnih prava.

"Ta dominacija je naglašena u Ustavu BiH, u ustavima entiteta, ali i u Izbornom zakonu. I pokazatelj je, usput, kako je Daytonski ustav, u žurbi da se učini bilo što kako bi se zaustavio rat, sklepan 'o ni sebi, ni drugomu'. Zapravo, bez ambicija da uopće bude faktor društvene i političke stabilnosti. S druge strane, u realnom životu je prisutan trend ignoriranja i ono malo elemenata građanskoga koji u Ustavu i zakonima postoje. Zapravo, građansko se koristi tek kao poštapalica u verbalnoj političkoj komunikaciji. Predstavnici etnonacionalističkih političkih
filozofija svakodnevno, pokušavajući izbjeći osude svijeta, ponavljaju floskule kako je BiH država triju konstitutivnih naroda i građana", dodao je.

Podsjeća, pak, na narativ u bosanskohercegovačkoj javnosti koji je duže vrijeme prisutan, a koji insistira na podjelama po nacionalnom ključu.

"Podsjetio bih, u prilog tome, na svakodnevne priče o BiH kao prostoru susretanja triju nacionalnih delegacija – te priče su dominirale i u procesu formiranja državne vlasti nakon posljednjih izbora – a inzistiranje na tome u podtekstu ima ambiciju da se obesmisle svi ostaci građanskoga društva, uključujući i postojanje i građanskih političkih partija. Jer, i njihovo djelovanje se, ako bi ih se i toleriralo, želi reducirati na domete triju nacionalnih kolektiviteta na način da se građanski princip dopusti samo unutar njih, da i on bude u funkciji formiranja nacionalnih delegacija, a nikako i da mu se dopusti prekoračivanje nacionalnih granica", ukazuje ugledni profesor.

Nešto sasvim treće

Nameće se, veli Kukić, pitanje je koje je to rješenje koje može zadovjiti potrebe BiH kao višenacionalne zajednice.

"Krajnje pojednostavljeno, u pitanju je rješenje koje mora polaziti od čovjeka i njegovih građanskih i ljudskih prava kompatibilnih istim pravima u svim drugim demokratskim društvima. S druge strane, institucionalno se treba zaštititi kolektivna, zbog specifičnosti bh. društva posebice nacionalna prava. No, ta zaštita ne može imati formu koju ima sada – da tijela koja su u funkciji zaštite nacionalnih prava u konačnici potpuno obesmišljavaju institucije građana", rekao je Kukić.

S druge strane, podsjeća da na razini Federacije i države nijedan zakon,
uredba, odluka, zaključak, nešto sasvim treće, "ne može proći dok ga ne potvrdi i Dom naroda".

"U toj situaciji, dakle, Dom naroda na sebe preuzima ingerencije i nacionalnog i građanskog, a zastupnički dom gubi svaki smisao svoga postojanja. Da zaključim, BiH je potreban dvodomni parlament – sastavljen od građanskog i doma naroda – ali strukturiran na način da drugi, Dom naroda ima puno reduciranije nadležnosti od današnjih, nadležnosti koje su isključivo u funkciji zaštite nacionalnog identiteta i uopće pitanja iz nadležnosti nacionalnog interesa, a nikako i one kojima se blokira funkcioniranje države i društva", naveo je.

Ko muti vodu?

Po istom principu treba urediti i najisturenije državne funkcije.

"Ne treba BiH Predsjedništvo! Dovoljan je predsjednik, i to s ovlastima koje su simbolične. I naravno, on, predsjednici dvaju domova, vlade i prvi ljudi drugih institucija moraju biti nacionalno izbalansirani uz istodobno rotiranje.

"Ako je, primjerice, u ovom mandatu predsjednik države iz jednog naroda, bit će predsjednik vlade iz drugog, predsjednik doma građana iz trećeg, doma naroda iz skupine nacionalno neopredjeljenih – a u slijedećem će se rotirati, i tako u četiri uzastopna mandata dok se ne dođe na startnu poziciju. To, dakle, nije nikakva mudrost, tamo gdje postoji dobra volja. No, tamo gdje vodu mute zaljubljenici filozofija prošlih stoljeća problem je sve, rješenja koja integriraju državu i društvo posebice", zaključio je akademik Kukić.