In memoriam | Dr. Hamdija Salihović: Odlazak velikana koji je podigao zgradu Parlamenta BiH

Prof. dr. Hamdija Salihović, ugledni profesor, arhitekta, čovjek koji je "dogradio i dovršio" to "Monumentalno djelo Juraja Neidharta", zgradu Parlamentarne skupštine i institucija Bosne i Hercegovine, preminuo je u ponedjeljak, 25. decembra, u 96. godini.

"Učio nas je da budemo bolji ljudi"

Dženaza-namaz dr. Salihoviću, dugogodišnjem redovnom profesoru Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, bit će obavljena u petak, 29. decembra u 13.30 sati na Gradskom groblju Vlakovo.

"Otišao je divan čovjek koji nas je blagošću i znanjem, širinom pogleda i arhitektonskom vještinom učio prije svega kako da budemo bolji ljudi pa onda još bolji arhitekti, učeći nas kompoziciji, skladu i harmoniji arhitektonskog izričaja....Putujte mirno, dragi profesore. Drugačije i ne znate", napisao je arhitekta, intelektualac, Borislav Ćurić Kokan.

Trending

Kupci u BiH izgubili milione: Prevareni, ostali bez stana i novca

Od profesora Salihovića oprostio se i Nenad Filipović, filolog i orijentalista sa Orijentalnog instituta UNSA, ističući da je profesor Salihović jedan od posljednjih Banjalučana iz generacije njegovog rahmetli oca, rahmetli akademika Muhameda Filipovića.

Profesor Salihović doktorirao je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u u Sarajevu 1988. godine s temom "Uticaj tradicionalne arhitekture na savremeno arhitektonsko stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini".

Bosni i Hercegovini ostavio je iznimna arhitektonska i pisana djela.

"Zgrada sa strukom"

Pišući o veličanstvenoj zgradi parlamenta "sa strukom" slavne američke glumice Marilyn Monroe, profesor Salihović je pisao da ona "prezentira jedan od najvažnijih domašaja autorove stvaralačke dimenzije, koja omogućuje arhitektu da senzibilitetom prostorne organizacije artikulira i oblikuje umjetnički i dinamični arhitektonski korpus".

"Pasionirano traganje i novo otkrivanje suvremenog konceptualnog pristupa ideji zgrade parlamenta sa 'silnicama' okruženja, te respektabilna urbanističko-arhitektonska i enterijerska analiza rezultiralo je sintezom više prostorno-plastične i umjetničke kvalitete, kako u enterijeru, tako i eksterijeru. Pri tome ne treba izgubiti iz vida jedinstvenu cjelinu ansambla koja se ostvaruje kontrastom horizontale zgrade parlamenta i vertikale nebodera institucija Bosne i Hercegovine s prostorom trga i čini suvremenu morfološku sintagmu", navodio je profesor Salihović.

Kao blizak suradnik Le Corbusiera, a ujedno i autor koji je zajedno s Dušanom Grabrijanom, inspiriran likovnim i oblikovnim vrijednostima graditeljskog naslijeđa Bosne, napominjao je profesor Salihović, Neidhardt je slijedio stvaralačku misao svoga velikog francuskog učitelja, koji kaže:

"Arhitektura je uvijek djelo pojedinca, pojedinca koji vidi i shvaća, koji odlučuje i stvara, ono je uzvišeni moment kristalizacije, koja se stvara u dubinama čovjekove unutrašnjosti, kao u nekoj livnici."

Redizajn pročelja zgrade

Naglašavao je da zgrada Parlamenta BiH "interpretira kreativan stvaralački i skulpturalni čin u dinamičnoj arhitektonskoj kompoziciji, kao sintezi funkcionalnih zahtjeva i prostorne organizacije epi¬strukture u modeliranju semantičkog karaktera".

"Ovakva neponovljiva Neidhardtova suvremena graditeljska umjetnost konceptualnom imaginacijom pokazuje maštovitost igrom linija, ploha, volumena i oblika, skladnim mjerilom i proporcijskim odnosima. Neidhardt, kao kreator prostorne umjetnosti svoga najznamenitijeg djela, osobenim je likovnim govorom i prostorno-plastičnim jezikom harmonično i suvremeno artikulirao izvan¬vremensku arhitektonsku kvalitetu. Redizajn pročelja zgrade Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine djelo je pisca ovih redaka i imao je intenciju primjene načela potenciranja horizontalne tendencije u arhitektonskoj kompoziciji", napisao je profesor Salihović, te zaključio:

"Dodavanjem stakla azurne boje ispred postojećih prozora i bijelih horizontalnih brisoleja u paru, ugrađivanjem razdjelnica na kamenim parapetima, željelo se potencirati horizontalizam u vizualnoj komunikaciji. Ugrađivanjem crnoga granita (umjesto bijelih kamenih ploča) u suterenu i prizemlju htjelo se povezati ovaj dio građevine s istom materijalizacijom trga s jedne strane, te primijeniti kontrast boja kamene obloge s druge strane, čime se dobio vizualni dojam 'lebdeće' arhitekture".

Kako su nestale sarajevske mahale

Govoreći o svome profesoru i učitelju Juraju Neidhardtu, "koji je bio zaljubljenik tradicionalnog graditeljstva u BiH", prof. Salihović jednom prilikom će za Oslobođenje kazati:

"Nažalost, u današnjem vremenu dolazi do niza nesporazuma. Zapravo, ne odnosi se čovjek sa senzibilitetom i pijetetom prema takvim vrijednostima. Mnoge graditeljske interpolacije u takvim ambijentima razaraju one najveće vrijednosti tog ansambla. Onda, mahala više nema u Sarajevu. Nemate ih. Grade se etažne kuće: podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje, to je petetaža. Stare tradicionalne bosanske kuće imale su prizemlje i kat, avliju i bašću, znači trodjeljivi prostor. Naravno, to su imale samo imućnije porodice, nije sirotinja to imala. Eto, te vrijednosti mi, na žalost, ne čuvamo... Najvažnija je lokacija. Kad se prouči lokacija i kulturno historijske vrijednosti, kad se to malo istraži, onda čovjek prilazi profesionalno tome poslu tražeći skladno mjerilo, harmoniju sa zatečenim stanjem, a nedisharmoniju".

"Bosna iz davnina"

Eto, je bio profesor Salihović.

Iza profesora Salihovića ostaju i značajna pisana djela. Naime, 2010. godine se pojavila njegova knjiga "Arhitektura - stvaralačka sinteza tradicionalno-savremeno", gdje je, kako tada pisala Angelina Šimić u Oslobođenju ponudio "veći dio istraživačkog, pedagoškog i kreativnog iskustva".

Četiri godine ranije objavio je knjigu "Bosna iz davnina" gdje se otkriva kao "crtač Džumhurovskog rukopisa".
"Ovo je djelo puno duhovnosti koju je iskazao kolega Hamdija Salihović. Pokazao je ono što je oduvijek postojalo u njemu”, kazao je na promociji ovgd djela prof. dr. Nedžad Kurto.

Tu je, uz ostala, i djelo Arhitekt i umjetnost graditeljstva.

Zajedno sa sinom Emirom profesor Salihović potpisuje i najbolji idejni projekt Memorijalni centar Žuč.

Neka je veliki rahmet i hvala profesoru Salihoviću za njegovo iznimno djelo.