Elmedin Konaković: Kanton Sarajevo je najveće crno tržište u BiH

"Više puta sam ponavljao koji su to prioriteti ove vlasti, toliko da su skoro postali floskula: problemi vodosnabdijevanja, komunalnih usluga,  javnog gradskog prevoza, pasa lutalica... No, ja sam dijagnosticirao mnogo veći problem - a to je svijest ljudi koji rade svoj posao. Čini mi se da smo tu potpuno zapustili naše društvo i da u javnom sektoru sjedi dobar dio onih koji dolaze na posao i primaju platu bez da su naročito fokusirani ili motivirani da dobro rade svoj posao", kazao je na početku razgovora za Radiosarajevo.ba premijer KS-a Elmedin Konaković.

Nakon preuzimanja funkcije premijer Konaković kaže kako su 'zatekli Kanton u dubiozi od 120 miliona KM'.

"Sačekalo nas je 90 miliona deficita i 30 miliona izvršnih presuda, a do sada smo riješili osam miliona presuda i bit će riješene još tri do kraja godine, a sanirano je deficita blizu 50 miliona KM tokom prošle godine. Vidljivo smo stabilizirali finansije Kantona. A u najavi je 160 miliona novih procedura i tužbi po radnopravnih statusima. FBiH nam svake godine uzme određeni iznos, prošle 12, ove je najavljeno 20 miliona KM, a pred nama su izazovi poput rekonstrukcije vodovodne mreže, tramvajskih stajališta, gradimo  žičaru na Bjelašnici...", kaže premijer.

Podsjećamo da je početkom mjeseca potpisan Ugovor o projektovanju i izgradnji vertikalnog transporta i sistema za vještačko osnježivanje na olimpijskoj planini Bjelašnica.

Planirano je da se od Babinog dola do međustanice izgradi šestosjedna žičara, a od međustanice do vrha Bjelašnice četverosjedna žičara. Sistem osnježivanja bit će izgrađen na kompletnoj trasi 1 do okretne stanice šestosjeda i trase 3, poznatije kao Donja kolijevka.

"Do polovine iduće godine, Bjelašnica će izgledati drukčije, bit će to moderno skijalište za koje smo sigurni da će biti najbolje u regiji."

No, ne samo to.  Vlada Kantona Sarajevo je na svojoj sjednici donijela Odluku kojom je Projekt Revitalizacije trebevićke žičare utvrđen kao projekt od javnog značaja za Kanton Sarajevo. 

Realizacijom ovog projekta, između ostalog, omogućit će se i smanjenje troškova prijevoza stanovnicima Sarajeva na Trebević, porast broja turista koji posjećuju Sarajevo, ali i nova zapošljavanja. U isto vrijeme, značajno će utjecati i na poboljšanje imidža našega glavnoga grada, očuvanje prirodnih resursa, kroz smanjenje korištenja individualnih motornih vozila te na razvoj sporta i rekreacije i poduzetništva, kao i na edukaciju mladih i razvijanje njihove odgovornosti prema prirodi.

Inače, Konaković je vrlo aktivan na društvenim mrežama, primjerice na  dva profila na Facebooku prati ga više od deset hiljada ljudi.

"Živimo u vremenu u kojem postoje mediji koji vrlo ozbiljno rade svoj posao i postoje oni koji izvrću ono što radimo i izjavljujemo. Meni se to dešava svakodnevno,  da mediji bliski nekim strankama potpuno pogrešno interpretiraju ono što radimo. Najavili smo da želimo biti najtransparentnija vlada u BiH i trudimo se da sve dođe do očiju i ušiju javnosti. Na ovaj način uštedim i vrijeme i ne moram pojedinačno odgovarati medijima", pojašnjava Konaković.

Tako je na jednom od profila napisao kako je razočaran, pojasnivši kako je u Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove primljeno novih 30 zaposlenika "koji nam ništa dobro neće donijeti ako se u obavljanju posla drastično ne promijeni odnos".

"Imate informaciju da jedna ekipa inspektora tokom dana ima normu da kontrolira dva objekta (u posebnim okolnostima četiri) - sada zamislite tu objektivnost inspekcije koja kontrolira najveće crno tržište u državi. Kanton Sarajevo je sigurno najveće crno tržište u državi.

Nakon nekoliko mjeseci rada napravio sam analizu koja je pokazala koga to kontroliraju. Kao neko ko živi u ovom gradu 42 godine, vjerovatno znam koji su to objekti koji ne izdaju račune, a nisam ih našao kao subjekte kontrole, možda jedan manji dio. Primjera radi, poznati su objekti u kojima vlasnici unaprijed planiraju sredstva da plate kazne, jer su one manje od PDV-a. 

Pitao sam koliko puta godišnje kontroliraju te objekte, rekli su četiri do pet. A po zakonu mogu i dva puta dnevno. Već se vide efekti i da su te pooštrene kontrole urodile plodom. Suština je  da se pošteno i korektno uradi posao i doprinese društvu", kategoričan je naš sagovornik.

U proteklom periodu mnogo se pričalo o psima lutalicama u Sarajevu te postupcima Vlade KS-a koje su kritizirale brojne nevladine organizacije. 

"Nemam dilemu, život građana i njihovu sigurnost stavili smo u prvi plan i niko više ne može vršiti pritisak. U trenucima kada smo sve dobro analizirali, kada znamo da je žena u visokom stepenu trudnoće izgubila bebu, a starijoj ženi u Sarajevu amputirana ruka zbog ugriza, da su kod djece dijagnosticirani slučajevi dijebetesa i epilepsije zbog stresa nakon napada... nema više više prostora za kalkulaciju. Svi tobože zaštitnici koji su pritiscima na vlast usporavali bilo kakve aktivnosti doveli su nas do toga da nemamo izbor", mišljenja je premijer.

Konaković apelira da se promovira i razvija koncept udomljavanja pasa. 

"Na ulicama Sarajeva je oko 11.000 pasa, a u prosjeku je zabilježeno oko 60 napada mjesečno. Ne želimo pogriješiti tamo gdje su vlade prije nas griješile. Veterinarske stanice su radile istraživanje, nije vlada, nisu rađeni opiti već kontrole. Dobili smo podatke da je više od 60 posto pasa zaraženo zoonozama, te da je 75 posto ploha na kojima se naša djeca igraju zaraženo bakterijama opasnim po zdravlje (studija Ministarstva za prostorno uređenje). Ne pada nam napamet da stanemo. Nije bilo lako donijeti ovakvu odluku, ali ne možemo čekati da pas ugrize nekoga i da tek tada shvatimo da je bijesan.

Mi smo pristali da prepišemo zakone zemalja poput Hrvatske, Srbije, čak i Velike Britanije koja slovi za jednu od najvećih zemalja zaštitnika u kojoj zdrav pas koji provede mjesec u tranzitnom prihvatilištu, bude eutanaziran ako ga ne udome. A kod nas se očekuje da hranimo pse do kraja života, to jednostavno nije moguće", objašnjava Konaković.

Da li postoje planovi za zaštitu i obnovu kulturno-historijske baštine Sarajeva, poput depoa Historijskog arhiva, Valterove centrale...?

"Postoji mnoštvo građevina koje treba zaštititi, a mislim da to Kanton radi relativno dobro, s obzirom na to da je to dio za koji treba mnogo sredstava, a nema brzog povrata. Bitno je da plansko-prostornom dokumentacijom ne ugrozimo kulturnu vrijednost. S druge strane, imate investitore koji razvijaju neke nove vrijednosti i otvaraju nova radna mjesta. Imate Valterovu centralu za čiju restauraciju država nema sredstava, dok se neki investicijski zahvati ne dozvoljavaju jer je zgrada zaštićena. Srećom sada je na čelo državne komisije došao čovjek koji je dovoljno stručan da napravi razliku šta je potrebno zaštititi, a šta se može dati investitorima da proizvedu nove vrijednosti.

Sarajevo ima nemjerljivu vrijednost koju moramo čuvati. Kulturno-historijsko naslijeđe ne smijemo prepustiti samo sebi, ali radimo koliko nam sredstva dozvole".

Govoreći o kulturno-historijskim vrijednostima Sarajeva, za kraj smo upitali premijera da li je zakonski upitna prodaja zemljišta koja se nalazi 500 metara prije Vrela Bosne na padinama Igmana iznad postojeće saobraćajnice Plandište - Vrelo Bosne, a za koju je saglasnost dala Općina Ilidža.

"Nadležnost u ovom slučaju ima lokalna zajednica, tj. Općina Ilidža. Ono što nas zanima je da li je ovo zemljište u vodozaštitnoj zoni i zbog toga imamo mogućnost vršiti inspekciju kako bismo povjerili da li je prekršen zakon. BiH je definirana Ustavom, svako ima svoju nadležnost. A mi ćemo sigurno napraviti svoj dio posla i provjeriti navode. Za sve ostalo odgovaraju načelnik i Općina", zaključio je premijer Konaković.