Direktor Opće bolnice, Zlatko Kravić: Zašto nam pacijenti ne vjeruju?

Danas, četiri mjeseca nakon preuzimanja funkcije odlukom Upravnog odbora, doktor Kravić provodi taj cilj i želi dovesti ovu bolnicu do savršenstva.

Kako je na početku razgovora za Radiosarajevo.ba, u prostorijama Opće bolnice, doktor Kravić istaknuo, ova bolnica ima 150-godišnju tradiciju. To nije "nova" bolnica, prvo je bila hastahana, pa vojna bolnica, da bi kroz historiju bila i ratna i evo poslijeratna.

"Prije svega, najbitnije je reći, Opća bolnica ima kvalitetno i utrenirano osoblje. No, moramo dovesti do savršenstva sve ono što radimo. U svakoj bolnici imate propust, to se dešava bilo gdje u svijetu. Od toga da se operira pogrešna noga, da pacijent previše dugo čeka operaciju ili da se uradi operacija koja ne odgovara pacijentu", pojašnjava doktor Kravić.

"Moramo popraviti uslugu, te maksimalno povećati efikasnost i nemogućnost greške. Potom se treba vidjeti šta uraditi s privatno-javnim partnerstvom. Imate mnogo privatnih ordinacija koje nemaju uvjete kakve mi imamo – od sala i intenzivne njege. Trebamo koristiti taj nedostatak, ne naravno da bolnica pruža privatne usluge, već da iznajmimo operacionu salu.

Dalje, ući u partnerstvo sa svim poduzećima – firmama, jer i njima vid zdravstvene zaštite, prije svega u preventivi, koja je katastrofalna kod nas, a treba da bude u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali se ne provodi.  Mi nećemo biti nosioci, ali kapacitet trebamo staviti na raspolaganje – jer što žene ovdje ne bi radile sistematski pregled dojki?", ističe doktor Kravić.

Kada smo upitali direktora Opće bolnice kakva je komunikacija zaposlenika ove zdravstvene ustanove s Univerzitetskim kliničkim centrom Sarajevo, Kravić kaže:

"Treba stvoriti i horizontalne i vertikalne mostove. Mi imamo dobru saradnju kada je u pitanju primarna zaštita ali i tercijarna, koja se pruža na UKCS-u. Sarađujem s direktoricom, profesoricom Sebijom Izetbegović, i mislim da će ta saradnja biti uspješna. Morat ćemo prvo definirati šta raditi u našoj ustanovi, a šta na Kliničkom centru. Ne smije biti prepreke za slanje pacijenata, moramo maksimalno pomoći jedni drugima."

Govoreći o preprekama s kojim se pacijenti svakodnevno susreću, Kravić  za Radiosarajevo.ba  ističe da je najbitnije, u zdravstvu općenito, definirati put pacijenta.

"Kada dođe, pacijent mora znati put od prvog pregleda do izliječenja. Imamo duplirane kapacitete, a trošimo novac. Naši pacijenti lutaju, jer umjesto jedan, obavi tri pregleda. Moramo to definirati, jer radimo da pacijent bude zadovoljan, a to proističe iz njegovog zdravlja. Moramo u svim segmentima pružati zdravstvenu zaštitu, od prvog pregleda, prijema, zakazivanja, ležanja, operacija... i da ne gubimo vrijeme.

Vrijeme je vrlo važan faktor u pružanju zdravstvene zaštite. Mi to pokušavamo, međutim, dešava nam se da radimo i tuđi posao. No, kada se bude znao put pacijenta, neće biti da pacijent ima duple nalaze... a ljudi su naši takvi, kada specijalisti u dva mišljenja ne napišu zarez na istom mjestu, to je odmah katastrofa, traže treće mišljenje, iako je to u biti isto", smatra doktor Kravić.

Pitali smo doktora Kravića - zašto pacijenti gube povjerenje u bh. zdravstveni sistem?

"Pacijenti nam ne vjeruju jer nisu definirana njihova prava. Ne mora značiti da će zdravstveni sistem biti bolji, ali će biti definiran. No, bitno je pogledati i drugu stranu. Tako, u danima kada smo dežurni, imamo do 220 pregleda, a polovina tih nije hitna. Postoje liste čekanje, koje su normalne, pa pogledajte evropske zemlje. U Engleskoj čekate šest mjeseci da vas ortoped pregleda", govori direktor Opće bolnice. 

No, doktor Zlatko Kravić kaže da se ipak pokušavaju smanjiti liste, iako to poskupljuje zdravstveni sistem. On poziva pacijente na razumijevanje, te kaže:

"Zdrav i bolestan čovjek ne razmišljaju isto. Normalno da se pojavi briga – šta je meni, šta će biti sa mnom, može li mi ko pomoći... Pacijentu je stalo da što prije dođe do odgovora i pomoći. Ono što će se u budućnosti morati, morat će se povećati odgovornost pacijenta za svoje zdravlje. To nemamo i to je osnovno. Kroz zdravstvenu edukaciju, moramo podići svijest svakog našeg građana. Najsretniji sam kada bi mi bolnica bila prazna.

Po definiciji, najodgovorniji za zdravlje je svaki čovjek za sebe. Mi radimo, radimo, radimo – ne kontroliramo se, ne mjerimo pritisak, šećer. Što? Imaš zdravstveni sistem iza sebe, i on će preuzeti ono što si ti trebao prema sebi. Na Zapadu ne toleriraju bolovanja, a kod nas su sezonska. Posvađaju se sa šefom i odu na bolovanje", smatra doktor Kravić.

Najveći problem, i najveći izazov, svakako je Zakon o zdravstvu, smatra doktor Kravić.

"Odgovornost na zdravstvenim radnicima i njihovim menadžerima je mnogo veća nego što je bila. Da bismo mi pratili bilo kakva svjetska dostignuća u medicini, treba novac, da bi pratili nove lijekove, da bismo pratili nove tehnologije, novu dijagnostiku, treba novac. Tog novca nažalost nema toliko koliko bi trebalo. Nažalost, mi djelomično pratimo tu tehnologiju, uvodimo nove metode, uzimamo nove lijekove, ali mislim da to nije dovoljno i neće biti ni dovoljno dok se ne nađu novi materijalni resursi", govori direktor Opće bolnice, Zlatko Kravić na kraju razgovora za Radiosarajevo.ba,  te dodaje da u našoj državi postoji osoblje, mnogo obrazovanih ljudi, ali da se moraju sačuvati.