Lejla Čamo: Za nauku u BiH ima šanse uz malo više napora

U petak, 29. septembra, od 17 sati, građani Sarajeva, Banja Luke, Mostara, Bijeljine, Goražda i Travnika pridružit će se onima koji istovremeno slave nauku u više od 300 gradova širom Evrope.

O manifestaciji koja će se održati u šest gradova Bosne i Hercegovine razgovarali smo sa Lejlom Čamo, menadžericom projekta.

Radiosarajevo.ba: “Europska noć istraživača” je inicirana 2005. godine, a danas se održava u preko 300 gradova širom Europe. U čemu je značaj ove manifestacije?

Danas možemo sa sigurnošću reći da je značaj ove manifestacije višestruk.

Osnovni smisao “Europske noći istraživača” je da promovira nauku i istraživanja, približi rad naučnika i istraživača i njihov značaj širokoj javnosti, sa posebnim fokusom na motivaciju mladih ljudi da nauku izaberu za svoju buduću profesiju. Manifestacija nudi ponešto edukativno za sve uzraste – dakle, naši su posjetitelji svi od 7 do 77 godina, pa i oni stariji i oni mlađi. Međutim, naša najuža interesna skupina su mladi ljudi koji se nalaze na prekretnici kada je u pitanju odabir profesije. Te mlade ljude želimo što bolje upoznati sa značajem nauke, prednostima koje bavljenje naukom donosi i mogućnostima koji se nude kroz različite programe  kod nas i u Evropi.

“Noć istraživača” omogućava da institucije, organizacije pa i pojedinci koji se bave naukom i istraživanjima predstave svoj rad i rezultate, dok s druge strane, kroz interaktivne sadržaje koje organiziramo, građani mogu saznati mnogo o tome koliko nas nauka u stvari okružuje i koliko jednostavna može biti.

Kroz “Europsku noć istraživača” potencijalni istraživači i inovatori se mogu upoznati  sa izvorima finansiranja za različita istraživanja, kao i stipendije za školovanje u inostranstvu. Našoj zemlji dostupna su značajna sredstva u tu svrhu, čega mnogi nisu svjesni. Naš je posao, između ostalog, i to da informacije o dostupnosti  finansiranja dospiju do onih koji traže takve informacije.

Radiosarajevo.ba: Odakle uopće ideja za jednu manifestaciju ovakvog karaktera?

U Europi, kojoj pripadamo i mi, postoji shvatanje da osnovu društvenog, ekonomskog i bilo kojeg drugog razvoja čine nauka, istraživanja i inovacije, te da su potrebni značajni napori i ulaganja u naučna istraživanja da bi Europa napredovala u korak sa ostatkom svijeta. Potaknuta takvim razmišljanjem Europska unija je 2005. godine pokrenula “Noć istraživača” s ciljem da popularizira nauku u javnosti kroz edukativne interaktivne sadržaje, želeći i na taj način demistificirati nauku i približiti je svima, a naročito mladima.

Radiosarajevo.ba: Da li je "Noć istraživača" do sada doprinijela popularizaciji nauke i u kojoj mjeri?

Svake godine širom Europe  preko million građana posjeti “Noć istraživača”, a samo je prošle godine, recimo, u njoj učestovalo oko 18 000 istraživača. Ove brojke same govore o popularnosti ove manifestacije, te zaineresiranosti građana za nauku i inovacije u cijeloj Europi.

“Europska noć istraživača” u Bosni i Hercegovini se održava od 2012.godine, od kada se manifestaciji pridružilo šest gradova. I ove godine  “Europska noć istraživača” se održava u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Bijeljini, Travniku i Goraždu, te se nadamo da će nam se građani pridružiti u velikom broju kao i svake godine do sada. Samo u 2016. godini manifestaciju je posjetilo preko 11.000 građana u šest gradova, dok je odziv i veliki interes medija omogućio da dodatnih oko 400.000 građana širom Bosne i Hercegovine bude informirano o „Europskoj noći istraživača“ i onome što manifestacija predstavlja.

Iz programa Horizont 2020 od njegovog nastanka 2014. godine do danas je finansiran 31 projekat, koje provode 22 organizacije i institucije u našoj zemlji. Vjerujemo da smo i mi doprinijeli toj činjenici, kroz naše aktivnosti.

Radiosarajevo.ba: "Europska noć istraživača" se uvijek održava zadnji petak u septembru i samo jednu noć. Neki smatraju da je premalo vremena ostavljeno za manifestaciju takvog obima? O čemu se radi?

Manifestacija se zasniva na konceptu sličnom Noći muzeja, gdje se u jednoj noći omogući pregršt edukativnih, zabavnih i interaktvinih sadržaja za građane širom Europe. Dakle, manifestacija se svugdje u Europi održava u istoj noći.

Istina je da smo imali primjedbi da je jedna noć premalo da se uživa u svim aktivnostima koje priredimo građanima u šest gradova Bosne i Hercegovine. Uvijek nas veseli pitanje „A zašto Noć istraživača ne može biti svaki dan?“, što znači da radimo dobar posao. Za sada je takva odrednica projekta i ne možemo utjecati na to. Međutim, radimo na tome da neke posebne aktivnosti organiziramo kao dodatak samoj "Noći istraživača“, pa tako ove godine imamo „Start up DNA“ konferenciju u subotu , dan nakon manifestacije.

Isto tako trudimo se da budemo neko ko promovira nauku tokom čitave godine. Kroz naše strateške partnere predstavljamo organizacije, institucije, udruženja koji se bave naučnim istraživanjem svih 365 dana u godini, kao i mlade nade koji osvajaju medalje na svjetskim takmičenjima. Oni su ti koji „Kreiraju bolje sutra“ a mi svi, i kao pojedinici, i kao država trebamo im dati vjetar u leđa!

Međutim, okosnica „Noći istraživača“ je sama noć 29.9.2017., kada pozivamo građane da nam se pridruže od 17.00 sati u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Bijeljini, Goraždu i Travniku, da uživaju u svim sadržajima koje smo im priredili. Programi za pojedinačne gradove mogu se naći na našoj internet stranici.

Radiosarajevo.ba: Šta smatrate najvećim uspjehom „Noći istraživača“?

Najveći uspjeh je postići zadani cilj, a to je informisati što veći broj ljudi, naročito mladih, o značaju nauke, demistificirati je, te približiti nauku mladima i motivirati ih da ozbiljno razmišljaju o izboru nauke za profesionalni put. Svake godine samo na takmičenje za najbolji naučni projekat srednjih škola u okviru „Noći istraživača“ , samo u Sarajevu,  bude prijavljeno oko 20 projekata, što govori o interesu mladih za nauku. Mislim da ova i druge navedene brojke, koje se iz godine u godinu značajno povećavaju, te sredstva koja u sve većem obimu vučemo iz europskih fondova dostupnih za nauku, govore o tome koliko smo u tome uspjeli. Moram napomenuti da u svemu što radimo imamo veliku institucionalnu podršku,  svih resornih ministarstava, ali i veliki broj partnera i zaljubljenika u nauku što nam uvelike olakšava posao i doprinosi uspjehu.  

Radiosarajevo.ba: Ima li šanse za nauku u Bosni i Hercegovini?

Iako je to pitanje bolje uputiti institucijama i samim naučnicima u našoj zemlji, iskustvo stečeno kroz šest godina održavanja „Europske noći istraživača“ nama lično govori da za nauku u našoj zemlji itekako ima šanse, uz malo više napora sa svih potrebnih strana.

Istina je da su ulaganja u nauku u našoj zemlji daleko od potrebnih, i toga su svjesni i u relevantnim institucijama, to nije nikakva tajna. Međutim, postoje mogućnosti kroz programe izvan granica naše zemlje, kao što je i pomenuti „Horizont 2020“, te Cost i Erueka!, ali i Erasmus+ a za koje je bilo potrebno da se naše institucije potrude i ispune uslove da bi im naši naučnici imali pristup. Tako je, recimo, samo za „Horizont 2020“, uplaćena članarina od oko 4 miliona eura, što nam je omogućilo pristup sredstvima od preko 80 milijardi eura za naučno-istraživački rad. Tako da, iako ide sporo, nije baš da se ništa ne radi po pitanju nauke u našoj zemlji.