Benjamin Čengić o izložbi Behut u cvatu i pokretu Obojena klapa

Ako govorimo o uličnoj umjetnosti u Sarajevu, ime Benjamina Čengića je jedna od najistaknutijih figura. 

Osim što je autor ili koator nekih od najljepših murala koji ukrašavaju Sarajevo, jedan je od osnivača galerije Manfesto koja je svojim postojanjem obogatila umjetnički život grada. Malena galerija smještena u Despića ulici u Starom gradu, prostor je u kojem se rađaju nove umjetničke ideje.  

Ako uđete ovih dana u Manifesto, dočekat će vas Behut u cvatu. To je naziv izložbe koja svojim konceptom slavi dolazak proljeća. Kada prekoračite ulazni prag, osjetit ćete mir i tišinu koju jedino narušava cvrkut ptica sa zvučnika, te doživjeti eksploziju proljetnih boja. 

Trending

Fantastična utakmica i sedam golova u Mostaru: Zrinjski i Sarajevo priredili spektakl

Benjamin Čengić, jedan od autora izložbe Behut u cvatu, govori za Radiosarajevo.ba: 

"Moja kolegica Ajla Salkić koja je suosnivačica galerije Manifesto i ja smo autori izloženih radova, dok je Adna Muslija, takođe jedna od osnivačica Manifesta ujedno i kustosica ove izložbe. Izložene su fotografije Ajle Salkić nastala tehnikom  produžene ekspozicije, te moje slike u tehnici spreja na platnu ili na pleksiglasu. 

Za naziv Behut u cvatu odlučili smo se zbog proljeća i ovog trenutka kada sve oko nas cvjeta. Na Ajlinim fotografijama motiv je cvijeće, a ja sam također u svom stvaralaštvu često oslikavao cvijeće. To je određena vrsta simbola koji mene predstavljaju. 

S druge strane, i behut može da cvjeta. Za mene je behut vrsta pomjerenog stanja svijesti kada nismo u stanju u potpunosti da svjesno raspolažemo svojim umom. 

Izložba je zamišljena da predstavlja kontradiktornost behutu. Željeli smo da posmatrač uđe u galeriju, sjedne i osjeti neku vrstu sabura. Da uz cvrkut ptica, da uz ovaj miris koji je asocijacija na tipičnu bosansku bašču, uz eksploziju boja, jednostavno osjeti mir. Bez pretjeranog razmišljanja, da se prepuste svojim osjetilima i emocijama". 

Neobično za ovu izložbu je da ona ne podrazumijeva samo zidne slike, već obuhvaća i prostor. 

"Izložba je koncipirana tako da, osim zidnih površina, umjetničko djelo nalazi se i na podu. Time smo pokušali da izazovemo osjećaj prirode. Takođe, jedan cijeli zid smo oblijepili tapetom na kojoj je fotografija. Stvara se osjećaj kao da ste u srcu cvijeta. 

Bojama na slikama pokušali smo postići gradient, tako da se one kreću od tamno zelene, preko narandžaste, žute, crvene, do tamno ljubičaste i pink boje koja dominira", pojašnava umjetnik. 

Obavezna tema u razgovoru s Benjaminom Čengićem je i Obojena Klapa, umjetnička skupina koja je prerasla u svojevrsni pokret, s misijom širenja ulične umjetnosti. 

"Obojena klapa je udruženje građana i pravno lice, koje stoji iza nas, ali istovremeno je i ispred nas. Naša je vizija da obojimo sve oronule, stare i tužne zidove u Sarajevu i da im uz tu boju damo i dašak umjetničkog izražaja. Obojena klapa je organizacija za promociju ulične umjetnosti, za edukaciju stanovništva i uličnih umjentika, za podršku razvoju ulične umjetnosti. A evo, uz galeriju Manifesto svoje djelovanje smo proširili i na savremenu umjetnost". 

Etički kodeksi u pisanju grafita i crtanju murala

Kada govorimo o muralima koje krase mnoge zidove Sarajeva, kao i brojnim  grafitima, pitanje koje se samo nameće je gdje počinje umjetnost, a gdje vandalizam, te koja je edukativna uloga Obojene klape u ovom smislu.

"Rekao bih da vandalizam počinje u trenutku kada se nanosi šteta privatnom vlasništvu, spomenicima kulture, religijskim objektima i ostalim objektima koji imaju kulturološki značaj. Mnogi se neće složiti sa mnom pa će reći da se vandalizam odnosi i na zgrade, ali ne vidim veliku vrijednost u sivim i oronulim zidovima. Mislim da je njihova veća vrijednost ako ih posmatramo kao umjetnička platna. 

Umjetnost počinje željom da određeni autor iskaže ideju, emociju ili mišljenje o određenoj temu, kada umjetnik pokušava da kroz određene umjetničke sposobnosti prikaže svoju viziju. Nemoguće je donijeti generalan stav da li su murali i grafiti umjetnost ili vandalizam. U isto vrijeme određeno djelo može biti i jedno i drugo. Ako je kaligrafija umjenosti pisanja slova, onda i tagovanje može biti vrsta umjenosti. Svaki writer ili tager pokušava da pokaže svoj stilski izražaj. U većini slučajeva, to ispisivanje imena i nije toliko romantizirano kako sam to ja sada predstavio pa možemo govoriti i o vandalizmu. I jeste vandalizam ukoliko stvaraoc tagova ne bira mjesto na kojem će se izraziti i u tom smislu ne poštuje etičke kodekse.

Kao Obojena klapa pokušavamo te etičke kodekse promovisati među supkulturom grafitera i uličnih umjetnika. Pitali ste koji je naš edukativni uticaj - svojim primjerom i radionicama koje držimo, kao i obraćanjima u javnosti, želimo da ukažemo na nepisana pravila u uličnoj umjetnosti i šta su to etika i moral u ovom segmentu". 

Kada govorimo o muralima koja na najbolji način prikazuju Obojenu klapu, ne možemo zaobići mural Davorina Popovića u Radićevoj ulici, zatim mural Jovana Divjaka na zidu Omladinskog centra na Grbavici, kao i mural Michaela Schumachera čiji je nastanak odijeknuo u javnosti.

"Veliki mural drveta pored kosog lifta una Ciglanama je takođe veoma značajan, jer je velika površina oslikana bojom i odiše vedrinom. vidljv je i mnogo ljudi može da ga vidi, što je za mural takođe važno. Značajan mi je i mural 'Izliječenje', predstavljanje grčke božice Higije koji priča o prevenciji raka dojke i značaju zdravlja, a nalazi se na Obali Maka Dizdara u blizini Akademije likovnih umjetnosti". 

Kada su u pitanju tehnike izrade murala, naš sagovornik kaže da kod nas, nažalost, još uvijek nije zaživjela tehnika "stencila" odnosno šablona, kao i tehnike murala na plakatima koji se apliciraju na površinu. No Obojena klapa radi i na ovom polju s namjerom da u Sarajevo i druge gradove u BiH dovodi umjetnike koji će predstaviti i druge tehnike.  

"Fasada festival" kojeg ovo udruženje organizira od 2021. godine, prilika je za edukaciju ove vrste. Benjamin Čengić se nada da će u septembru biti održano treće izdanje Fasada festivala, te da će uspjeti u Sarajevo dovesti neke od značajnih svjetskih i regionalnih umjetnika.