Asmir Kujović: Poezija je za mene put duhovnog pročišćenja

Jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika i vodeći pjesnik ratne generacije Asmir Kujović otvorio je jučer program Internacionalnog književnog festivala Bookstan.

Četvrti festival književnosti: Pogledajte kompletan raspored Bookstana

Profesor sa Odsjeka za književnosti naroda BiH Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i književni kritičar Enver Kazaz za Kujovića je rekao kako je on jedan od njegovih najdražih pjesnika danas uz Marka Vešovića i Amira Brku, dodavši kako Kujović u svemu vidi poeziju.

Povodom ovog svojevrsnog praznika književnosti u našem gradu razgovarali smo sa Asmirom Kujovićem za Radiosarajevo.ba koji uvijek skromno reagira na ovakve epitete, no ovaj put je rekao kako je istinski počastvovan svim onim što je profesor Enver Kazaz  rekao o njegovoj knjizi.

"Bilo me je gotovo stid. Ono što je Marko Vešović ranije napisao o meni zvučalo mi je gotovo nevjerovatno. Međutim, s godinama, kako stalno učim o poeziji, svjestan sam šta se sve u poeziji može, a što ja nisam kadar da dosegnem, pa zbog toga nemam razloga da se previše gordim. Znam, recimo, da nisam sposoban da napišem dobru pjesmu kad ja to poželim, ponekad mi to uistinu sporo ide. Nekad taj proces gotovo da liči na poljoprivrednu djelatnost – zasijem neko sjeme i onda čekam da ono proklija i izraste, zalivam ga i okopavam dok ne sazri. Pohvale od ljudi čije mišljenje najviše cijenim znače mi kao podsticaj i ohrabrenje, tek toliko da znam da sam bio na dobrom putu i da vrijedi nastaviti dalje", rekao je Kujović za naš portal.

Također, na jučerašnjoj promociji profesor Kazaz je istakao kako nikada nije vidio bolje pretakanje religije u poeziju. Religija je dio svakodnevnog života ovog pjesnika. Pitali smo ga koliko ga ona inspirira da piše poeziju.

"U čovjekovom nastojanju da spozna Boga i da mu se približi vidim smisao ovozemaljskog života, pa tako i pisanja. U jednom hadisu se kaže, parafrazirat ću, da je stvoreni svijet 'knjiga Božijih znakova', što je vrlo blisko onome što su nekada govorili simbolisti. Srednjovjekovni alhemičari su svojim metodama duhovnog pročišćenja, odnosno unutarnje 'transmutacije', također težili da pročitaju Božije djelo i da iznova, na ličnom, unutarnjem planu, ponovo započnu Stvaranje. Da ponište sebe kako bi ostavili dovoljno prostora za rođenje onog unutarnjeg čovjeka koji je, prema tekstovima svetih knjiga, 'stvoren na sliku Božiju'", rekao je Kujović pojašnjavajući kako su to neke od religijskih tema kojima sam se bavio u knjizi "Nestorov pehar".

"Sa druge strane, neki pjesnici koje sam od mladih dana slijedio su propovijedali uzdržanost spram nedokučivog, smatrali su da nedokučivo treba uvijek imati u vidu, ali da ga pjesnik ne treba unižavati i vrijeđati nagađanjima. U mojim pjesmama ima i nešto od te uzdržanosti", pojasnio je Kujović čitaocima portala Radiosarajevo.ba.

Pitali smo ga gdje uopće pronalazi inspiraciju za svoje pjesme.

"Posljednjih godina najviše u sjećanjima, u uzgrednim asocijacijama, u onome što mi se svakodnevno dešava; u mislima koje mogu biti potaknute nekom emocijom, onim što sam čuo od bližnjih i poznanika ili onim što sam negdje pročitao. Često i u samom jeziku: nekad se pjesma začne od jedne jedine rime koja mi slučajno padne na pamet, može to biti, naprimjer, 'brahman – Rahman'.

Ponekad se vraćam i idejama iz pjesama koje sam davno napisao, pokušavam da im priđem sa neke druge strane. Rene Šar, francuski pjesnik, rekao je negdje, koliko se sjećam, da je napisana pjesma nešto poput ostvarene želje koja i nadalje ostaje željom", otkrio nam je pjesnik.

Profesor Kazaz je na jučerašnjoj promociji govorio kako Kujović u svemu vidi poeziju, stoga smo pitali pjesnika je li poezija njegov način života.

"Nažalost, nije. Volio bih da jeste, ali ja sam pjesnik samo onda dok pišem ili kada već imam neki stih u glavi, neki začetak pjesme. S tim da poezija za mene jeste put duhovnog pročišćenja, 'rada na sebi', kako bi to rekli neki moderni gurui, i u tom smislu mi i ne mora biti važno šta će reći neki čitalac, jer to što pišem mene samog oplemenjuje.

Na tom putu, nažalost, uvijek ima zastoja, vraćanja unatrag i jalovih perioda. Bilo je pjesnika koji su se trudili da od samih sebe i svojih života kreiraju umjetničko djelo, ali meni to nikada nije polazilo za rukom", rekao nam je.

Zanimalo nas je da li je ovaj Internacionalni književni festival koji se ove godine održava po 4. put opravdao očekivanja i šta misli o festivalu.

"Festival Bookstan je za ovih nekoliko godina postao pravi praznik književnosti u Sarajevu, praznik pisane riječi, vidim da i ove godine gostuje niz uglednih pisaca iz Evrope, iz zemalja regiona, bit će tu i predstavljanja naših domaćih autora, okruglih stolova i razgovora o važnim i zanimljivim temama. Sve čestitke organizatoru, Izdavačkoj kući Buybook i Damiru Uzunoviću, zaista sam zadivljen kako su za relativno kratko vrijeme uspjeli stvoriti ovako dobar festival koji je već poznat i cijenjen i izvan granica BiH", prokomentirao je Kujović za naš portal.

Iako je ranije bio dosta angažiran, posljednjih godina se čini se povukao iz društvenog života. Radi kao urednik u izdavačkoj kući "Vrijeme" i kao urednik časopisa "Lica". Pored poezije i proze piše još i književne kritike, eseje, putopise i novinske članke. Odnedavno je i ponovo  angažiran u P.E.N. Centru BiH.

"Ukoliko budemo imali dovoljno finansijskih sredstava planiramo da najesen krenemo sa književnim programima. Da budem iskren, u zadnje vrijeme nije ni bilo prilike za neki drugi vid angažmana", rekao je pjesnik Asmir Kujović za Radiosarajevo.ba.