Večeras sarajevska promocija knjige "Kurdistan jan neman" Hajrudina Somuna
U prostorijama Bošnjačkog instituta – Fondacija Adil Zulfikarpašić večeras, s početkom u 18.30 sati, bit će održana promocija knjige Kurdistan jan neman memoarsko-putopisnog djela Hajrudina Somuna, uglednog bosanskohercegovačkog novinara i diplomate.
Promociju organizira izdavačka kuća Synopsis, a povodom kurdske Nove godine – Nevruza, dolaska proljeća.
O novom Somunovom djelu govorit će prof. dr. Ivo Komšić, prof. dr. Sead Turčalo, Đorđe Krajišnik, te sam autor.
Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"
Hajrudin Somun kroz razgovore s uglednim kurdskim intelektualcima, vodećim političarima i vlastitim prijateljima, uglavnom iz Iraka, donosi opširan povijesni pregled kurdskog pitanja.
U njegovom fokusu je i osobno svjedočanstvo "vječne" kurdske borbe za autonomiju i pravo na vlastiti identitet, a ta je osobna iskustva stekao u više putovanja po iračkom dijelu Kurdistana u koji je prvi puta kročio još davne 1964. godine.
Poseban interes Somun gaji za pitanja palestinskog pokreta i kurdskog problema, a za svojih prvih posjeta iračkom dijelu Kurdistana susretao se s legendarnim kurdskim gerilskim i političkim vođama Mulom Mustafom Barzanijem i Dželalom Talabanijem, kasnijim predsjednikom postsadamovskog Iraka.
Hajrudin Somun rođen je 1937. godine u Čajniču. Na Univerzitetu u Sarajevu diplomirao je orijentalne jezike, a kasnije će specijalizirati arapski jezik i književnost na čuvenom univerzitetu u Bagdadu.
Novinarstvom se počeo baviti još šezdesetih godina prošlog stoljeća. Izvještavao je s bliskoistočnih ratišta, a tokom islamske revolucije 1979. i 1980. godine, bio je jedini jugoslavenski reporter u Iranu.
Gotovo šest desetljeća aktivno se bavio novinarstvom, čak i onda kada je zakoračio u diplomatske vode. Naime, Somun ima bogatu diplomatsku karijeru, koju je započeo još za vrijeme SFR Jugoslavije, 1979. godine, a okončao ju je 2004. godine. Isprva je angažiran kao politički savjetnik u jugoslavenskoj ambasadi u Iraku, a kasnije će biti i savjetnik u teheranskoj ambasadi, reklo bi se u vremenima najsloženijih odnosa između Irana i Iraka. Nakon raspada Jugoslavije bio je savjetnik za vanjsku politiku u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, te prvi bh. ambasador u Turskoj i Maleziji.
Njegovo poznavanje historije i prilika Bliskog i Srednjeg istoka izrodilo je nekoliko knjiga i brošura: Jordan (1973.), Korijeni iranske revolucije (u koautorstvu sa slavnim iranskim književnikom Rezom Barahenijem, 1979,), Pjesme Bejruta (palestinska poezija otpora, 1983.), Mahathir: Tajna malezijskog čuda (2003.), Gasan Kanafani – iz zemlje tužnih narandži (2013.), Lična strana svijeta (2013.), Palestinska Nakba (2015.), Sefernama iz Irana" (2019.) te posljednja Kurdistan jan neman.
Dobitnik je niza novinarskih priznanja, uključujući i Nagradu za životno djelo Udruženja novinara BiH, a čak je dva puta proglašavan za najboljeg televizijskog reportera Jugoslavije, prenio je portal Lupiga.com.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.