Satirični osvrt na BiH na Danima Sarajeva

foto: danisarajeva.com

Pretposljednjeg dana festivala, posjetioci će moći da postanu državljani virtuelne paradržave Bukovine i Hrastovine, da čuju šta o Dejtonu imaju da kažu Srđan Dizdarević, Duška Jurišić, Vesna Pešić i mnogi drugi, te da odgledaju nagrađivane kratke filmove danas vodećih bosanskohercegovačkih režisera poput Jasmile Žbanić i Ahmeda Imamovića

Bukovina i Hrastovina je virtualna i satirična replika političko-društvene stvarnosti u BiH. Egzistira u vidu multimedijalne web stranice kao virtualna paradržava sa parlamentom, radijom, novinama i drugim sadržajima.

Kao instrument političke satire i provokacije Bukovina i Hrastovina želi dekonstruirati postojeću medijsku i društvenu stvarnost u BiH i potaći politički neaktivnu populaciju da se, makar virtualno u vidu vježbanja demokracije, uključi u političko razmišljanje, pozicioniranje i razvitak.

Otvaranje konzulata Bukovine i Hrastovine na “Danima Sarajeva” u Beogradu tek je drugi izlazak virtualne paaradržave u opipljivi svijet nakon Sarajeva, gdje je krajem aprila otvoren Generalni konzulat Bukovine i Hrastovine u okviru postavke Subdokumenta. Više stotina ljudi, doborovoljno su postali državljani i državljanke Bukovine i Hrastovine.

Na beogradskoj promociji, nakon kratke press konferenncije čelništva i izaslanika, živog nastupa državnog repera i prezentacije budućeg programa netradija Bukovine i Hrastovine, prisutni će biti pozvani da uzmu državljanstvo.

Panel: Odnosi u regionu, 15 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma

Ove godine navršava se 15 godina od rata u Bosni i Hercegovini i mirovnog sporazuma nastalog u američkoj državi Ohajo u Dejtonu. Nakon više pokušaja međunarodne zajednice da uspostavi mir u Bosni, američkom diplomati Ričardu Holbruku pošlo je za rukom da u SAD-u okupi najviše predstavnike Srbije, Hrvatske i BiH i nakon dogovora o prekidu ratnih dejstava, uspostavi novi oblik državnog uređenja ove zemlje. Bosna je podeljena na dva entiteta i distrikt Brčko.

Bosanska država već deceniju i po funkcioniše po odredbama Dejtonskog sporazuma. Da li je ovaj sistem održiv? Mogu li tamošnje institucije da funkcionišu po principima uspostavljenim u Dejtonu? Da li će ova država uskoro dobiti novo uređenje?

Miroslav Živanović, zamenik gradonačelinka Sarajeva ne vidi nikakvu alternativu cjelovitoj i suverenoj Bosni i Hercegovini. “Slažem se sa konstatacijom da je Dejtonski sporazum, prije svega, mirovni sporazum i tako ga i treba tretirati i ostaviti istoriji. Ono što Bosni i Hercegovini treba jeste novi društveni ugovor koji će razumijeti i prihvatiti svi građani i građanke Bosne i Hercegovine i koji će značajno smanjiti prostor onim političkim manipulacijama koje generišu strah i nepovjerenje u bosanskohercegovačkom društvu. Manje je važno da li će se taj novi društveni ugovor ostvariti u formi amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine, novim Ustavom ili, pak, u novom odnosu prema postojećem Ustavu. Naravno, izmjene ustavnih odredbi koje su u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima su neminovnost,” zaključuje Miroslav Živanović.

Na panel diskusiji “Odnosi u regionu, 15 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma” koja će se, u okviru festival “Dani Sarajeva” održati 22. maja u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu, biće otvoren dijalog o održivosti dejtonskih odredbi kako za funkcionisanje BiH, tako i za odnose u regionu.

Tekst je preuzet s prijateljskog portala E-novine.com

radiosarajevo.ba