Rikardo Druškić: Jedrilica iz Desanta na Drvar sijala je smrt, a sada zrači dobrotom

Dvorište Historijskog muzeja u Sarajevu ima novi jedinstveni eksponat, repliku artefakta iz Drugog svjetskog rata koji je preobučen u novo ruho savremene umjetnosti. 

Međunarodno priznati umjetnik iz Sarajeva Rikardo Druškić, između ostalog poznat i po muralima, oslikao je polu-uništeni muzejski primjerak te mu tako udahnuo novi smisao. 

Riječ je o replici zrakoplovne jedrilice njemačke proizvodnje koja je korištena u Desantu na Drvar, vojnoj operaciji koja se odigrala 25. maja 1944. Snage trećeg Rajha uz pomoć četnika tada  su namjeravale zarobiti  Josi pa Broza Tita, vrhovnog komandanta Narodno-oslobodilačke vojske. U akciji su sudjelovale njemačke oklopne jedrilice  koje su bombardovale Drvar gdje je bila smještena ratna komanda. 

Njemačko-četnička akcija tada nije uspjela,  ali je jedna od oborenih jedrilica svoj život nastavila u Muzeju revolucije u Sarajevu (današnjem Historijskom muzeju). Replika ove jedrilice bila je u jako lošem stanju, dok joj pažnju nije poklonio umjetnik Rikardo Druškić koji je nedavno odlučio da je oslika.

 "Vjerujem u zakon privlačenja, kad nešto želiš iz srca, kad tvoje želje nisu egom uprljane, onda to i dobiješ. Dosta vremena sam razmišljao i priželjkivao da svoj rad implementiram na neki neobičan objekat. Došao sam u Historijski muzej povodom šireg projekta "Buđenje grada"  koji organiziram zajedno s Udruženjem "Obojena klapa". Tada sam ugledao tu jedrilicu, na podu, oborenu, uništenu od vjetra i nepogoda, sa popucalim staklima i jednim krilom. Predložio sam da je oslikam, ali nisam bio siguran da će pristati. Pristali su. 

To je replika jedrilice koja je bila korištena za bombardovanje stanovništva. Meni se učinila zanimljivo kako je to nekada bio objekat iz kojeg se ubijalo, a sada odašilje potpuno drugu eneregiju i ima drugu svrhu. 

Između ostalog, vjerujem da umjetnost, kao i svaki čovjek, ima svoju svrhu izvana i iznutra. Čvrsto vjerujem da umjetnost izvana mora biti zanimljiva i interesantna da bi čovjek došao do njene unutrašnjosti.  Vjerujem da ova jedrilica svojijm izgledom može pozvati ljude da dođu u Historijski muzej, da vide i ostale ekponate", ispričao je Rikardo Druškić  za Radiosarajevo.ba.   

Pored toga što će pubika moći vidjeti jedrilicu kao materijalni objekat, ona će biti i više od toga. Umjetnik Dino Aganović - Hibrid napravit će poseban muzički uradak koji će biti instaliran u nju. Publika koja dođe na otvorenje izložbe 6. aprila imat će priliku vidjeti i čuti umjetnost. 

Oslikavanje Jedrilice dešava se u sklopu izložbe "Was is Walter" u kojoj će sudjelovati mnogi bh. umjetnici koji će svojim radovima promišljati šta je "Valter" danas, da li Sarajevom i dalje vlada slobodarski duh. 

Temu izložbe 'Was is Walter' predložila je kustosica izložbe Elma Hodžić, te je zajedno sa direktoricom Historijskog muzeja Elmom Hašimbegović, Nejrom Mulaomerović i Rikardom Druškićem osmišljen je koncept izložbe kao "poezija prostora" . U sklopu toga, mladi umjetnici će imati priliku da koriste eksponate iz muzeja u svojim umjetničkim djelima. Izložba će biti otvorena 6. aprila. 

"Drugi svjetski rat nije tema razgovora moje generacije. Ne sjećam se da sa ikada s nekim govorio o tome,  ali mislim da bismo morali, kako se ne bi ponavljale greške. Vinston Chuchill govorio je da se historija  ponavlja ali da svaki put plaćamo sve veću cijenu za to. Moramo da učimo na greškama, a pogotovo danas ova je tema veoma aktualna. Svjedoci smo da se ponavlja nacistička i fašistička retorika. Ne samo umetnici već i svi ljudi trebali bi biti toga svjesni i davati svoj odgovor na to", upozorava Druškić. 

Projekt "Buđenje grada" u sklopu kojeg će se realizirati i izložba Was is Walter ideja je Rukarda Druškića i udruženja Obojena klapa, a podržan od strane Grada Sarajeva. Zamišljeno je da se program odvija u tri muzeja, a osim Historijskog, tu bi bili Ars Aevi i Zemaljski muzej. No Zemaljski muzej je  odbio je sudjelovati u tome, o čemu smo pisali i na portalu Radiosarajevo.ba.

"Htio sam iskoristiti priliku da u projekt pozovem mnoge ljude koji se bave umjetnošću i kulturom. Cilj projekta je da javnost obrati pažnju na važnost muzejskih institucija. Željeli smo, između ostalog, napraviti i 3D mapiranje Zemaljskog muzeja. Naša želja i namjera je bila čista i neiskvarena i mislim da nije korektno da se ime našeg projekta našlo u središtu svojevrsnog skandala za koji nismo ni najmanje krivi",  objasnio je umjetnik Rikardo Druškić. 

Pripreme za 6. april teku puni kapacitetom, a kada je u pitanju 3D mapiranje, odlučeno je da se umjesto na fasadi Zemaljskog muzeja ono realizira na zradi Vijećnice.