Provedite nezaboravnu subotu u Historijskom muzeju

Sarajevski Historijski muzej priključio se evropskoj akciji Noć Muzeja koja će se u isto vrijeme, u preko 2000 muzejskih institucija širom Evrope obilježiti u subotu 16. maja. 

Historijski muzej je za ovu priliku pripremio cjelodnevni program. Uz besplatan ulaz, dešavanja će početi već u prijepodnevnim satima, a završiti kasno u noć, uz jam session svirku.

 Programi su namijenjeni svim generacijama, a posebno se izdvajaju radionice u kojima mogu učestvovati i najmlađi. 

10:00-11:30 RADIONICA “MUZEJSKIM VOZOM U ODRŽIVO DRUŠTVO”

Radionica je predviđena za najmlađe. Djeca će imati priliku da se upoznaju s muzejskim eksponatima kao što su oklopni voz i jedrilica, da uče kroz igru i zabavu i razmišljaju kako muzejskim predmetima oplemeniti svakodnevnicu. 

10:00-00:00 ZAVIRI U OPEN SPACE

Predstavljamo prvo izdanje muzejskog OPEN SPACEa, prostora namijenjenog građanima za razgovore, druženja, odmore.

11:30-13:30 FAMILY DAY “EKO ART”

Radionica Eko art predstavlja porodično druženje u kojem će učesnici radionice, uz pomoć umjetnice Sanele Husić Musabašić, praviti skulpture od novinskog papira. Ove godine Historijski muzej BiH, u skladu s ICOM-ovom temom “Muzeji za održivo društvo“, preuzima aktivnu ulogu u posredovanju novih ideja o ponašanju prema okolišu.

12:00-00:00 MUSEUM CAFFE u suradnji sa Caffe Tito

12:00-14:00 OPEN-AIR MUSEUM: RADIONICA “BOSANSKOHERCEGOVAČKA HISTORIJA U STRIPU”

Kroz radionicu će crtač stripova Filip Andronik pokazati omladini kako se kulturno naslijeđe može reinterpretirati, prikazati jedinim drugačijim jezikom – jezikom stripa i ukazati na mogućnosti održivosti kulturne baštine u našem društvenom okruženju.

12:00-13:00 SAVED BY LANGUAGE 

Predstavljanje izložbe „70 godina - Šta nam grad govori o prošlosti“ i prikazivanje filma „Saved by Language.“  Dokumentarni film prikazuje  životnu priču Morisa Albaharija koji je preživio holokaust koristeći ladino jezik. Autori filma su: Bryan Kirschen i Susanna Zaraysky.  

Moris Albahari je tokom Drugog svjetskog rata koristio ladino da komunicira s talijanskim pukovnikom kako bi pobjegao u partizansko utočište nakon bjega iz voza kojim su Nacisti prevozili jugoslovenske Jevreje u koncentracione logore. 

Projekcijom ovog filma u Historijskom muzeju BiH nastoji se još jednom naglasiti koliko je važna promocija jezika kao kulturnog naslijeđa i ladino jezika kako specifične forme baštine bosanskohercegovačke jevrejske zajednice.  

14:00 OTVORENJE IZLOŽBE STUDENATA AKADEMIJE LIKOVNIH UMJETNOSTI (ODSJEK ZA GRAFIČKI DIZAJN)

Studenti ALU sa Odsjeka grafičkog dizajna iz klase Bojana Hadžihalilovića su napravili izložbu plakata „Studenti za muzej“. Tema izložbe je Historijski muzej BiH, izložba Opkoljeno Sarajevo. Saradnja je započela povodom obilježavanja 70. rođendana Historijskog muzeja BiH. Studenti koji će prikazati svoje radove su: Senka Mušić, Adi Kubur, Dino Hujić, Romano Kuduzović i Eldar Kobašlić.

20:00 IZLOŽBA TOŠE MITAŠEVSKOG „SOBA NJENIH USPOMENA“ 

Fotografije iz  kolekcije „ Soba njenih uspomena“ sarajevskog fotografa Toše Mitaševskog nastale su u  Sarajevu, u zgradi Loris, koja se nalazila na samoj liniji razgraničenja, u periodu mart-septembar 1993. godine. Fotograf i model su, kao još tridesetak stanara proveli čitav rat u zgradi koja je ujedno bila i vojni objekat i neprestano izložena borbenim dejstvima. 

Autor je ovim fotografijama želio da pokaže rat na drugi način, ne na način koji smo imali prilike da gledamo svaki dan, kroz medije, a još češće uživo.   Pokušao je da pokaže apsurd rata bez krvi i smrti, koju smo mogli vidjeti na svakom koraku. Fotografije prikazuju lijepu djevojku, samu, u devastiranim i napuštenim stanovima, sa predmetima koji ukazuju na kvalitet i ljepotu života koju smo nekada imali. Takođe fotografije govore i o ulozi žena u ratu, koje su, iako nisu bile zastupljene u armiji u jednakom broju kao muškarci, imale veliku ulogu u ratu i podnosile često i veći teret nego muškarci.

Ovo je 14 samostalna izložba autora, a sedma postavka kolekcije „Soba njenih uspomena“. Kolekcija je imala postavke u Sarajevu 1993., Tuzli 1995., Skoplju 2002., Đurđevcu 2004., Dohi 2005.,  u Sarajevu 2013.  U povodu 20 godina od prve postavke.

22:00 OTVORENJE IZLOŽBE “BOSANSKI HRAM (OBJASNI MI PAKAO)“ - DANIS FEJZIĆ

Naslanjajući se na simbolističku estetiku ružnog, na gotske priče Edgara Allana Poa, ili na ljepotu bizarnog Danis Fejzić nas uvodi u svoje opsesivne svjetove crne i sive, bijele i, vrlo rijetko, zelene boje. Pišem opsesivne svjetove jer bez prave opsesije ni nema prave umjetnosti. Samo ono što te proganja u snu i na javi može postati osnovica na kojoj ćeš izgraditi svoju poetiku, svoj stil, i započeti svoju umjetničku priču.

Grafike Danisa Fejzića dobrano odstupaju od nekih utvrđenih kanona bh. grafike, barem ako upotrijebim svoje skromno znanje o istoj, tako da kod njega nema konja, nema motiva sa starih bosankih kuća, kapija, zvekira, cvijeća na prozoru, kod njega su motivi i teme drukčijeg spektra. Onog spektra koji se diči tamnim nijansama boja i značenja.

Estetika bizarnog, ružnog, raspadnutog, defragmentiranog ljudskog i životinjskog tijela, čudesno ukrštanje ljudi i životinja – krilo leptira i odvratno zubalo, zatim motiv grotesknog crva, prizori deformisanog ljudskog tijela, detalji koji govore o propasti tkiva i starenju, judeo-kršćanski i islamski simboli u neobičnim semantičkim kombinacijama, sve to naseljava ove grafike na vrlo uvjerljiv i snažan način.

Jedno od bitnijih čitanja ovih grafika su upravo religijski simboli, njihovo spajanje s panteističkim elementima, i stvaranje sasvim novih značenja, pa onda dolazimo do neizbježnog pojma identitetâ. Ovdje se identiteti prožimaju i stvaraju onaj prastari identitet u kojem je sve Jedno i za koji možemo upotrijebiti Mahmutćehajićev termin „jedinstvo u različitosti“. Radi se o scenama rajske slike svijeta koji se raspao, atomizirao do neviđenih dimenzija, i pri tome se deformisao podložan vremenu kao vrhovnom sudiji. 

Religijski simboli se stapaju sa ljudskim i životinjskim detaljima i proizvode taj novi kvalitet kao u Kamenom spavaču Maka Dizdara, tako da ovdje možemo govoriti o onom što se zove krislam, želja da se ove dvije religije stope u jednu, ali kod Fejzića se tu ne radi o nekoj političkoj namjeri. Njegova želja dolazi iz mitske dimenzije, iz sna, iz nadrealnih projekcija naše stvarnosti i shvatanja prošlosti kao skladišta punih, a ne praznih označitelja. Fejzić ovim želi ukazati na našu tradiciju u kojoj se ove dvije ili tri religije nalaze u neprestalnom prožimanju, bez obzira na sve povijesne antagonizme, koji su prvenstveno odraz borbe za teritorijama i moći, koji je vješto upakovan u navodni rat religija.

Druga stavka ovih grafika jeste ljudsko tijelo. Propast ljudskog tijela, njegovo vremensko deformisanje, bujanje zloćudnog tkiva, starenje kao proces koji nas neće pročistiti, nego nam samo obećava džinovsku patnju ili „tvarnu muku“ kako je napisao Mak Dizdar u pesmi Sunčani Hristos. Ova sklonost ka prizorima raspadanja plus raznolike amorfne ili geometrijske forme, fetalni oblici, ili nešto što može ličiti na snimke metastaza koje zahvataju letirovo krilo, može značiti zasićenost lijepim i savršenim oblicima. Želju da se sve razori da bi se iz toga izgradio novi pogled na svijet, naravno mislim na razaranje u umjetničkom smislu.

Zato su grafike Danisa Fejzića značajne i dragocjene jer se postavljaju kao protivteža prividnom svijetu ljepote i klasičnih oblika, koji treba da izazovu oduševljenje u oku posmatrača. Zato je tu onaj groteskni, pomalo i biblijski, debeli crv koji baulja ovim grafikama da bi nagovjestio mračne slojeve koji su nanešeni na ove grafike. Jer se samo u mraku najbolje vidi bilo kakav trag svjetla. A to je već dovoljno za dobru umjetnost. Da nasluti sićušan oblik nade koji tek treba da dođe.

22:45-23:15 ČINČILA JAN SESSION