Otvaranje prahistorijske zbirke u Zemaljskom: Ovdje se živjelo i prije 300.000 godina

Sa nama historija ne počinje, niti se završava - poruka je koja se iščitava "između redova" na ponovno otvorenoj stalnoj postavci 'Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba' u Zemaljskom muzeju. 

Nakon trideset godina, posjetitelji Zemaljskog muzeja konačno imaju priliku vidjeti stotine artefakata koji svjedoče o razvoju i životu čovjeka na tlu naše zemlje u dalekim, prahistorijskim vremenima. Ovdje se živjelo i prije 300.000 godina, svjedoče eksponati od kojih najstariji potječu još iz paleolitika. 

Od četvrtka 21. oktobra 2021. u ovo se može uvjeriti i publika kojoj Zemaljski muzej iskazuje dobrodošlicu na način da je obezbijedio besplatan ulaz u prva četiri dana izložbe. 

Trending

Bosna se vratila iz velikog zaostatka protiv Zvezde, ali nije mogla do iznenađenja

Značaj ove izložbe uveliko prevazilazi muzejske zidove, jer se radi o zbirci neprocjenjivog arheološkog značaja i koja predstavlja jednu od najvećih vrijednosti u posjedu naše zemlje. Ovo je, ujedno, i jedna od najvećih prethistorijskih zbirki u Evropi, koja broji oko 100.000 predmeta među kojima je 3.000 izloženo u stalnoj postavci.  

"Izložbu smo pripremali punih šest godina. Posebno treba istaknuti da iza svakog izloženog predmeta stoji vrijedan naučni i stručni rad, oni nisu izloženi nasumice, već zahvaljujući svojoj iznimnoj arheološkoj vrijednosti. Svi eksponati su restaurirani i konzervirani. Veoma smo ponosni što je većinu posla obavio stručni tim Zemaljskog muzeja. U segmentima gdje nismo imali dovoljno kapaciteta, pomogli su naši kolege i prijatelji, stručnjaci iz Hrvatske, Srbije i Slovenije. Ovo je poduhvat Zemaljskog muzeja, kolega iz regije i donatora koji su nam pomogli. Aktuelne državne, federalne i kantonalne vlasti nisu učestvovale u  finansiranju, već za to treba zahvaliti ambasadama SAD, Švedske, Irske, kancelariji UNESCO BiH, bivšem sazivu Vijeća ministara, bivšoj vladi Kantona Sarajevo, te jedinom javnom preduzeću koje sponzorira Zemaljski muzej - BH Pošti", rekao je Mirsad Sijarić, direktor muzeja na konferenciji za medije povodom otvaranja.   

Izložba se prostire u prizemlju i na prvom spratu istočnog krila glavne muzejske zgrade, u prostoru čije je autentično zidno slikarstvo takođe restaurirano ovim povodom. Eksponati su raspoređeni hrohološki - od starijeg kamenog doba, preko neolita, pa do bakarnog i željeznog doba kada se, zahvaljujući rudnom bogatstvu, na ovim prostorima vrlo intenzivno živjelo i radilo. 

"Ovo je mjesto na kojem se možemo susresti s različitim nalazima materijalne kulture koji potiču sa cijelog prostora BiH. U muzeološkom smislu izložba ide hronološkim slijedom, međutim unutar toga smo se potrudili da izdvojimo različite tematske cjeline na osnovu kojih bi posjetiteljima mogli što lakše i što bolje prezentirati  svakodnevni život čovjeka u prethistorijsko doba na tlu Bosne i Hercegovine. Ne smijemo zaboraviti da je Zemaljski muzej, osim što je najstarija bh. znanstvena i kulturna institucja, ujedno i edukativna. Ovim izložbom smo željeli istaknuti i taj segment, zbog novih generacija koje će moći ovdje naučiti nešto o svojoj povijesti i vidjeti nešto o čemu su do sada mogli čitati samo u knjigama", izjavila je kustosica dr. Andrijana Pravidur. 

Dr. Ana Marić, načelnica Odjeljenja za arheologiju napominje da se izložbom 'Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba' zatvara ciklus poslijeratne obnove stalnih izložbenih postavki, koje sada čine jedinstvenu cjelinu. Zajedno s izložbama 'Bosna i Hercegovina u antičko doba' i 'Bosna i Hercegovina u srendjem vijeku', ona svjedoči o kontinuitetu postojanja i pojašnjava oblikovanje kulturnog identiteta ljudi s prostora naše zemlje. 

Čuveni drveni čamac, monoksil iz Donje Doline kod Bosansko gradiške

Jedan od najvećih eksponata je drveni čamac dužine 12,4 metra pronađen uz rijeku Savu u blizini Bosanske Gradiške. Izrađen je iz jednog komada, dubljenjem debla i predstavlja jedan od najvećih monoksila na svijetu. Procjenjuje se da je starost drveta od kojeg je izrađen potječe iz 6. milenija p.n.e. Čamac je otkriven u ljeto 1904 ispod kuće sojeničkoig naselja u Donjoj Dolini, a njegovo iskopavanje i transport do Sarajeva u to vrijeme su predstavljali izniman poduhvat. 

Stariji posjetitelji muzeja sjećaju se ovog čamca koji je dominirao bivšom prahistorijskom zbirkom. Sada je čamac podignut visoko u atriju, u nivo zbirke iz željeznog doba na prvom spratu kojoj pripada po svojoj starosti.