Održana promocija knjige 'Gračanica u Skopaljskoj dolini' autora Ahmeda Kice

0
Radiosarajevo.ba
Održana promocija knjige 'Gračanica u Skopaljskoj dolini' autora Ahmeda Kice
Foto: Bug.ba / Promocija knjige autora Ahmeda Kice

U Kristalnoj sali općine Bugojno održana je promocija knjige Gračanica u Skopaljskoj dolini, autora Ahmeda Kico.

Knjigu su promovirali prof. dr. Ivo Marković, prof. Senada Milanović, publicista Mulo Hadžić, prof. Selma Rustempašić, moderator Viktor Dundović.

Promociju su svojim nastupom obogatili Rock cool tour Bugojanska radionica - Saša Živanov, Gradski hor Bugojno i članovi "Zavičajnog kluba Gimnazija Bugojno", piše Bug.ba.

Iz Recenzije prof. dr. Ive Markovića

"Knjiga Gračanica u Skopaljskoj dolini napisana je s ambicijom da bude znanstveno-povijesna monografija i spomenica jedne geografske doline koju su planine prisilile da čitavu svoju povijest uspijeva oblikovati prepoznatljiv specifikum života – "sintetički prikaz opće i kulturne povijesti Skopaljske doline".

U tu su Skopaljsku dolinu ljudi rado dolazili jer je pružala obilje pogodnosti za bogat život pa su se brzo i lako udomaćivali u njoj i teška je srca napuštali jer su živeći u njezinu zagrljaju stvarali kulturu koja ih je povezivala i vezala za zavičaj.

Po žanru knjiga je monografija jer želi obuhvatiti sva istraživanja i tragove koji svjedoče o životu toga područja od prahistorije do danas kako bi se nazreo kontinuitet koji bi omogućio i otvorio još cjelovitija istraživanja i analize.

Međutim ta knjiga nije samo monografija jer ima sve značajke spomenice, jer želi pokazati da u najnovijim kataklizmičkim ratnim zbivanjima odjekuje sva historija koja se zbila u toj dolini. Dakle, Ahmed Kico se ambiciozno prihvatio velebna zadatka da sabere sva multidisciplinarna istraživanja i spoznaje od prvih civilizacijskih tragova do danas, da ih povijesno poreda i u njima nađe neku „tajnu vezu“ koja se provlači kroz sve lomove povijesti, kroz njezine osvajače, religije i kulture i reflektira se danas u dušama i životima ljudi te Doline.

Povezivanje i stapanje horizonata iskustava različitih civilizacija, ilirske, rimske, slavenske, osmanske – islamske, europske austrougarske – katoličke, srpske pravoslavne, jugoslavenske – boljševičke i komunističke, izrazita je značajka ove monografije.

No Ahmed Kico piše knjigu o svome zavičaju. A zavičaj su roditelji koji daju život, zavičaj je istok, izlazak, početak, mjesto u kojemu čovjek doživi prva čuđenja i korake pa krene i ode u nostalgiju koja ga čitava života vuče da se vrati. Zato je u središtu ove spomenice Gračanica, Ahmedovo rodno mjesto, iako to nije po društvenoj i povijesnoj važnosti.

Knjiga Ahmeda Kice Gračanica u Skopaljskoj dolini nije mogla zadržati suhoparni znanstveni stil, ona je sva prožeta odjekom autorove duše pa se čita ne samo kao znanstvena, enciklopedijska i funkcionalna literatura, nego i kao autorska književnost. I to je dražesna prednost ove knjige jer je čitatelj neprestance u dijalogu s autorom.

Autor je u svoje pisanje utkao svoju osobu, svoj identitet, svoju vjeru, svoju dušu, svoje domoljublje, sudbinski osjećaj života, rane i traume prošlosti te nadu i perspektivu budućnosti svoga bošnjačkog, muslimanskog naroda u zajedničkoj domovini Bosni i Hercegovini....".

Iz pogovora prof. Huseina Čepala

".....Dr. Ahmed Kico napisao je knjigu ljubiteljima zavičajne historije, što je značajan doprinos bosanskoj i bošnjačkoj historiografiji. Nova knjiga ovog afirmisnog autora iako je napisana naučnom metodom, prilagođena je širem krugu čitatelja. Polazeći od Ovidijeve latinske maksime: “Et plus sat, patriae facta refere, labor”, “Divno je pisati historiju domovine”, dr. Kico je ovom knjigom uradio lijep i koristan rad. Knjiga se može koristiti kao dodatna literatura u osnovnim i srednjim školama Skopljanske doline, a bit će nezaobilazna budućim istraživačima historičarima, sociolozima, lingvistima, folkloristima, etnolozima i studentima društvenih nauka. Doktor Kico je sistematizirao i analitički analizirao dosadašnje radove o Gračanici.

Ovo je bitno sa državotvornog nacionalnog i kulturološkog stajališta. Dr. Kico svojom studijom dokazuje da smo autohtoni narod, koji ima nacionalni identitet i svoju bogatu kulturnu prošlost, da smo narod sa dubokim historijskim korijenima, da nismo ničiji nego smo svoji na svome, da su drugi napustili bošnjaštvo, bosanski jezik, o čemu nam govore nepobitne historijske činjenice da smo u Bosni bili jedan narod, ali uticajem propagande iz susjednih zemalja koji su kroatizirali i srbizirali dio Bošnjaka katoličke i pravoslavne vjere.

Bosanski franjevci dugo vremena su se opirali kroatizaciji, branili bošnjaštvo i bosanski jezik, posebno iz Ilirskog pokreta, samo da spomenemo dva varcarvakufljana Ivana Franju Jukića i fra Antu Kneževića.

Gračanica je bila podgrađe (suburbium) u neposrdnoj blizini Susigrada. Gračanica se prvi put spominje 3. januara 1386., zadarska vrela bilježe Miltina Senkovića i Vukašina Račića iz Uskopljanske Gračanice. Ovo je do sada prvi spomen u historijskim izvorima. Trg Gračanica kao podgrađe Susidgrada i prije osmanlijskog osvajanja bila je trgovište gornjeg Uskoplja.

Vjerovatno da se na trgu Gračanice prodavalo roblje, jer se još 1282. godine Uskoplje spominje kao kraj iz koga se liferuje roblje za trgovce Dubrovnika i Kotora. Gračanica je trgovala sa Splitom, Trogirom, Zadrom, Šibenikom, Venecijom, kao i Dubrovnikom i drugim poznatim trgovačkim centrima.

Promocija knjige - undefined

Foto: Ilustracija: Promocija knjige

Iz Uskoplja, zapravo Gračanice izvozio se med, vosak, sir, žito, zatim krzna divljih životinja, jazavaca, lisice, vuka, kuna, srne i medvjeda. U Gračanicu se uvozila so, ulje, sušena riba, sušena smokva, razni začini i tkanine, te ukrasi filigranske izrade. Trg Gračanica postepeno se napušta krajem 18. stoljeća, a razvija se novo trgovište Bugojno, koje je bilo poznato kao trgovište krupnom i sitnom stokom, poznata je bila i tržnica žitom sve do komunističke Jugoslavije.

Toponim Gračanica dolazi od imenice grad. To je važno pomenuti, jer je grad subjekt historije i preteča civilizacije. Gradovi su nastojali unutar nekih civilizacija, ali gradovi su i nestajali unutar tih civilizacija. Veza između civilizacije i grada je organska, sama riječ grad u različitim jezicima daje ime civilizacije. Civilizacija je historija gradova....“.

Izvod iz Recenzije prof. Ismeta Muratspahića

“….Jedna arapska sentenca glasi: 'Sve što se pamti pobjegne, nestane, a sve što se zapiše ostaje.' Moguće da je, pored ostalih motiva autor Monografije Gračanica u Skopaljskoj dolini, Ahmed Kico, vođen i ovom najplemenitijom mišlju i idejom da ostavi svoj zapis u vremenu o jednom malom mjestu svoga rođenja i odrastanja, o čijoj prošlosti je malo pisanih tragova. U nedostatku institucionalnog valoriziranja prošlosti, koje je autor zagovarao i predlagao, sam se prihvatio i odvažio za taj pozamašni posao sintetiziranja već postojeće građe i kritičkog prezentiranja dosadašnjih istraživačkih poduhvata opšte i kulturne povijesti Skopaljske doline od bronzanog doba do danas. Mene je posebno zanimao sociološki i antropološki aspekt odnosa pojedinca i grupa kroz povijesni tok mijena Bosne u kome se ogledala Skopaljska dolina sa posebnim osvrtom na bližu prošlost.

Prvi je utisak da je autoru za ovakav poduhvat trebalo mnogo vremena, truda i rada da iz mnoštva izvora i literature, u kojima je fragmentarno pisano o Gračanici i Skopaljskoj dolini u sklopu drugih ili širih tema. Zadivljujući je i impozantan broj korištene i konsultovane literature, arhivske građe do elektronskih medija, da bi se izvuklo sve relevantno za obrađivanu temu. Stiče se dojam da je autor uspio u svom osnovnom naumu da to sve sintetizira u jednu cjelinu u konačnom obliku Monografije.

Sve što je autor zapisao o Bosni i Skopaljskoj dolini, od bakarnog doba, srednjovjekovnog perioda, osmanskog razdoblja, austro-ugarske vladavine do novije istorije, zasnovao je na istorijskim činjenicama, citirajući brojne istoričare. Pokazao je da je Bosna jedna od najstarijih država na Balkanu i opstajala je uprkos brojnim osvajačkim pohodima. Značajno je istaći, što i autor naglašava, da je prostor Skopaljske doline i Gračanice odigrao značajnu ulogu u uobličavanju srednjovjekovne bosanske države. Monografija obiluje mnoštvom spominjanih osoba, činilaca te istorije do najnovijeg perioda, te mislim da će izazvati posebnu pažnju čitateljstva od običnih čitalaca do akademika....“.

O autoru

Ahmed Kico rođen je 23. 12. 1958. godine u Gračanici gdje je završio Osnovnu školu 'Vladimir Nazor'. Gimnaziju 'Mahmut Bušatlija' završio je u Bugojnu, a Filozofski fakultet (Odsjek za filozofiju i sociologiju) u Sarajevu na kojem je 1981. godine diplomirao i stekao stručno zvanje: profesor filozofije i sociologije.

Godine 1998. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na istom Odsjeku odbranio je magistarsku radnju pod nazivom Rekonstrukcija i recepcija učenja i djala bošnjačkog učenjaka Ahmeda Bureka, nakon čega je stekao znanstveno zvanje: mr. sc. filozofskih znanosti. U okviru Nezavisnog Univerziteta Banja Luka- Fakultet za bezbjednost i zaštitu odbranio je doktorsku disertaciju sa temom Organizovani kriminalitet kao problem bezbjednosti Bosne i Hercegovine.

Više od trideset godina bio je angažovan kao profesionalni djelatnik na obavještajnim i sigurnosnim poslovima u obavještajnim i sigurnosnim institucijama i agencijama Bosne i Hercegovine i entiteta Federacija BiH. Od 2017. godine angažiran je kao profesor na Univerzitetu modernih znanosti (CKM) iz Mostara na kolegijima geopolitika i geopolitički aspekti nacionalne sigurnosti.

Promocija knjige autora Ahmeda Kice - undefined

Foto: Bug.ba: Promocija knjige autora Ahmeda Kice

U proteklom periodu objavio je više desetina znanstvenih i stručnih radova iz oblasti filozofije, kulturne historije, baštine, sigurnosnih znanosti u časopisima kao što su:

Odjek, Znakovi vremena, Preporod i Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini iz Sarajeva, Hercegovina i Logos iz Mostara, Gračanički glasnik iz Gračanice, Alem iz Novog Travnika i dr.

Do sada je objavio sljedeće knjige: Učenje i djelo Ahmeda Bureka (1998.); Filozofsko – teološka misao bošnjačkog učenjaka Muhameda Mašića. (1999.); Organizovani kriminalitet kao problem bezbjednosti Bosne i Hercegovine (2016.); Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan- aspekti geopolitike i hibridnog rata (2019.).

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije