Naučni skup "BiH u okviru Austrougarske 1878.-1918. godine"

Radiosarajevo.ba
Naučni skup "BiH u okviru Austrougarske 1878.-1918. godine"
Kako je rekao dekan prof. dr. Srebren Dizdar, na dvodnevnom skupu svoje referate predstavit će 37 istraživača iz BiH, Hrvatske, Austrije, Mađarske, Njemačke i Češke. Među njima je data prilika i mlađim istraživačima.

Konferenciju će otvoriti član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, a planirano je da pozdravna obraćanja imaju ambasadori Mađarske Imre Varga i češke Republike Jirži Kudela i konzul austrijske ambasade Monika Bluher.

Dekan Dizdar je kazao da su organizatori željeli izložbu organizirati u oktobru prošle godine, na stotu godišnjicu aneksije BiH, ali su tu zamisao omeli najprije lokalni izbori održani tačno na dan aneksije, 5. oktobra, te problem s finansijama. U okviru organizacije skupa animirani su Akademija nauka i umjetnosti BiH, austrijski Regionalni ured za saradnji, te niz drugih bh. institucija.

Održavanje skupa su svojom pomoći omogućili Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.

Dizdar je istaknuo da konferencija predstavlja pokušaj da se daju nova viđenja i potaknu nova istraživanja o ovom veoma značajnom periodu bh. historije.

O cilju konferencije više je govorio prodekan za nastavu, historičar prof. dr. Zijad Šehić, koji je naglasio da je cilj konferencije da se sagledaju sva historijska zbivanja u BiH koja su imala značaj za cijelu Evropu.

Zato će se na konferenciji ovi historijski događaji staviti u širi kontekst, odnosno na interdisciplinarni način će se sagledati važni historijski događaji kako bi dobili značaj koji zaslužuju.

Dekan Dizdar je, međutim, upozorio da se ekonomska kriza već odrazila na naučnoistraživački rad Filozofskog fakulteta. Samo je u kantonalnom budžetu visoko obrazovanje zakinuto za oko četiri miliona KM. On upozorava da će u dvije-tri godine
biti veoma teško organizirati jedan ovakav skup.

Predložio je da se u međuvremenu angažiraju eksperti za arheologiju s ovog fakulteta, koji su se već dokazali nizom izvrsnih rezultata u posljednje vrijeme (Hutovo Blato, Krivoglavci i drugo), angažiraju na praćenju radova na trasi autoputa koridorom V-C, što je uobičajena praksa u svim zemljama. Dizdar je kao primjer istakao Hrvatsku, kada su prateći radove na mreži autoputeva arheolozi došli do niza izvanrednih rezultata.

Zajedno s otvaranjem konferencije bit će zvanično otvorena veoma zanimljiva istoimena izložba, koja je već postavljena u holu Filozofskog fakulteta.

Jedan od autora Mirsad Avdić, ekspert Muzeja Sarajeva, izjavio je da je u postavljanju ove hronološko-tematske izložbe prvi put učestvovalo pet naučno-kulturnih institucija (Muzej Sarajeva, Zemaljski muzej, Historijski muzej, Arhiv BiH i Arhiv Sarajeva).

Avdić navodi da je Arhiv BiH postavio dokumente i fotografije vezane za posjeti cara Franje Josipa BiH, Zemaljski muzej dva panoa s fotografijama o privrede i bh. gradova za vrijeme austrougarske vladavine, dok je Arhiv Sarajeva postavio tri originalne karte BiH iz tog vremena.

Historijski muzej je izložio udženike i priručnike koji su se koristili kako u građanskim tako i konfesionalnim školama, kao i publikacije iz perioda 1878.- 1918.

fena/radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije