Historijski arhiv: Izložba "Bosna i Hercegovina na crtežima"
Autori izložbe su viši arhivist Admir Nezirović i arhivist Saša Beltram.
Eksponati postavljeni na ovoj izložbi su dio Zbirke reprodukcija i crteža Historijskog arhiva Sarajevo.
Zbirka reprodukcija i crteža u Historijskom Arhivu Sarajevo je nastala otkupom od pojedinaca i institucija, kao i izdvajanjem iz raznih fondova i zbirki arhiva.
Ova zbirka se sastoji od ukupno 404 reprodukcije, odnosno reprodukovane slike i crteža koje iz perioda od 1894. do 1961. godine.
Zbirka reprodukcija i crteža sadrži reprodukcije i crteže, koji su nastali u periodu austro-ugarske vladavine, Kraljevine Jugoslavije, tokom II. svjetskog rata i kasnije, za vrijeme socijalističke Jugoslavije. Ova zbirka ima 227 pojedinačnih reprodukcija i 8 mapa (albuma) sa 177 reprodukcija i crteža.
"Ovom prilikom smo odlučili izložiti reprodukcije i crteže Vladimira Pintarića i Tomislava Krizmana koje prikazuju motive iz gradova diljem Bosne i Hercegovine. Izloženo je sedam originalnih slika Vladimira Pintarića koje su reproducirane u grafičkoj tehnici Rasterografija, koju je i izumio sam Pintarić. Sve izložene slike su nastale 1937. godine.
Izložili smo i 28 slika autora Tomislava Krizmana koje su reprodukovane u dubokotisku (bakrotisku) i štampane u tiražu od stotinu luksuznih i i devetsto numerisanih i od umjetnika vlastoručno potpisanih primjeraka na kartonu. Sve ove slike su dio mape pod nazivom 'Jugoslavija u slici II - Bosna i Hercegovina' iz 1937. godine", navodi se u saopćenju Odsjeka za naučno-istraživačku, izdavačku i kulturno-obrazovnu i propagandnu djelatnost.
Izložba će biti otvorena do ponedjeljka, 6. marta.
PINTARIĆ VLADIMIR
Slikar i grafičar (Zagreb, 2. VII. 1918. - 2010.). Akademiju likovnih umjetnosti završio u Zagrebu 1942. godine. Prve samostalne izložbe imao je u Zagrebu 1937. i Beogradu 1938. godine. Dobitnik je medalje i diplome za svoju tehniku “Rasterografija” na svjetskoj izložbi u Parizu, kao i na proslavi 300-godišnjice američke štampe u Bostonu 1938. godine. Učestvovao je na brojnim izložbama grafike u inostranstvu. Dugo je živio i radio u Beogradu, a potom ponovo u Zagrebu gdje je i umro.
KRIZMAN TOMISLAV
Slikar i grafičar (Orlovac, 21. VII. 1882. – Zagreb, 24. X. 1955.). Učio je slikarstvo i grafiku kod Bele Čikoš-Sesije i Mencija Klementa Crnčića u Zagrebu, te studirao na Školi za umjetnost i obrt 1903–07. (F. Myrbach) i Akademiji (W. Unger) u Beču, gdje je došao u dodir s umjetničkom i književnom avangardom, koja je sa secesijom predstavljala otpor akademizmu. Od 1912. predavao je u Obrtnoj školi, a od 1922. do svoje smrti na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je redovni član JAZU (danas HAZU).
Jedan je od osnivača društva likovnih umjetnika »Medulić«, te osnivač “Proljetnoga salona” (1916.) i “Djela” – udruženja i zadruge umjetnika za promociju umjetničkog obrta. Uz Crnčića, utemeljitelj je moderne hrvatske grafike. Slikao je u ulju, temperi i akvarelu: mrtve prirode, portrete i krajolike. U duhu secesije i art décoa opremao je i ilustrovao knjige i časopise, radio nacrte za diplome, plakete, kataloge, plakate, porculan i staklo, te scenografiju i kostimografiju dramskih i opernih djela.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
