BBC u Sarajevu snimio jednosatnu debatu o početku Prvog svjetskog rata

Radiosarajevo.ba
BBC u Sarajevu snimio jednosatnu debatu o početku Prvog svjetskog rata

Poznati britanski novinar i radijski voditelj Allan Little, sinoć je, uz prisustvo mnogobrojne publike koja je napunila dvoranu sarajevskog SARTR-a, snimio jednosatnu debatnu emisiju o početku Prvog svjetskog rata. 

"Nalazimo se u jedinstvenom i divnom gradu", započeo je program Little. "U ovom gradu prije sto godina jedan čovjek je pucao, a odijeci tog pucnja čuju se i danas". 

Na temu "Nacionalizam i Prvi svjetski rat" u debati su učestvovali historičari Bojan Aleksov i Amir Duranović, kao i redatelj Haris Pašović. Osim što su iznijeli niz historijskih činjenica i viđenja događaja koji se smatra za povod ali ne i uzrok izbijanju "rata koji je izmijenio svijet", govornici su i odgovarali na brojna pitanja iz publike.

Atentat je uspio zahvaljujući koincidenciji 

Sugovornici su rasvijetlili historijske činjenice vezane uz sam čin atentata. Tim povodom, Bojan Aleksov je ispričao kako je atentat pripremala grupa tinejdžera koja je oružje i obuku dobila od srpske paravojne organizacije Crna ruka. Vođa ove grupe bio je i šef srbijanske obavještajne službe, no država Srbija, zvanično, nije stajala iza ubistva. Sarajevski tinejdžeri bili su okupljeni oko inicijative Mlada Bosna, o kojoj ne postoji dovoljno dokumentovane građe. 

"Sam čin atentata bio je loše planiran, a mladići su bili mladi i nepripremljeni. Na ulicama kuda se kretala kolona sa prijestolonasljednikom Francom Ferdinandom, nije bilo baš mnogo svijeta. Nakon četiri promašaja, jedan od mladića imao je hrabrosti da aktivira bombu, ali nije sačekao dovoljno vremena prije nego što je bacio, tako da je ona ekplodirala tek ispod auta koji je slijedio prijestolonasljednika, ranivši jednog službenika u pratnji.  Kolona nakon ovoga nije stala, već je nastavila put prema Vijećnici. Tamo je gradonačelnik Sarajeva održao pozdravni govor kao da se eksplozija bombe nije ni desila, te je naglasio kako Sarajevo želi srdačnu dobrodošlicu prijestolonasljedniku. Iako je služba obezbjeđenja predlagala da se protokol skrati, Franc Ferdinand je insistirao da se ode do bolnice i posjeti ranjeni službenik. Tako je kolona krenula nazad istim putem od Vijećnice, a na mjestu gdje se danas nalazi Muzej Atentata, skrenula desno. U tom trenutku Gavrilo Princip nalazio se u radnji s prehrambenim proizvodima i vidio da se na ulici ponovo nešto dešava. Kada je izašao iz radnje, bio je doslovno dva metra udaljen od auta u kojem se vodio prijestolonasljednik. Pucao je iz blizine i uspio pogoditi Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju", ispričao je Bojan Aleksov, dodavši da je koincidencija da je atentat uopće uspio. 

Jugoslovenske ideje bile su napredne

Na pitanje da li je atentat izvršen u ime velikosrpske ili jugoslovenske ideje, Aleksov pojašnjava da je u to vrijeme ideja jugoslovenstva bila veoma napredna, te da se razlikovala od jugoslovenske ideje u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Razlog njene popularnosti među naprednim svijetom je činjenica da su u Austrougarskoj monarhiji Slaveni imali inferiornu ulogu, iako ih je brojčano bilo više d Austrijanaca ili Mađara. Iz tih razloga, bilo je razumljivo da su ideje koje su dolazile iz Srbije bile interpretirane kao slobodarske, kao ideje jugoslovenstva. 

Danas je nezamislivo da Musliman iz Bosne za sebe kaže da je Srbin islamske vjere, ali u to vrijeme takva stvar bila je normalna, naglasio je Amir Duranović.

Na pitanje da li je nacionalizam proizveo rat, Aleksov odgovara kako je nacionalizam u to vrijeme smatran za 'naprednu' misao, da je bio pitanje elite. Obični građani bili su lojalni monarhiji, vlastima, dok su naprednjaci širili slobodarske ideje. 

Bosanci se borili na različitim stranama
Amir Duranović dodaje kako su bosanski Muslimani početkom rata bili lojalni monarhiji, ali do 1918. dolazi do velikih promjena. Objašnjava to i činjenicom da u ratu institucije nisu funkcionisale, s izuzetkom vjerskih.
 
Kada je počeo Prvi svjetski rat slavenski narodi borili su se na različitim stranama. Mnogi Muslimani i Hrvati borili su se na strani Austrougarske, a neki i za Srbiju. Bosanske regimente kasnije su izmještene u Italiju, gdje je izginulo mnogo mladića sa ovih prostora. 
 
Sinoćnju debatu u Sarajevu organizirali su BBC, British Council i ratni teatar SARTR. 
 
Kroz esej u kojem je iznio vlastito viđenje Sarajevskog atentata, redatelj Haris Pašović govorio je kako je pojam nacionalizma bio prisutan, i još uvijek je, u svim državama u Evropi, te da u to vrijeme različiti nacionalizmi kroje Prvi svjetski rat. Potpuno je pogrešno razmišljati da je rat uzrokovan atentatom u Sarajevu. Činjenica da je započeo samo 37 dana nakon ovog događaja svjedoči o tome da su se države odranije pripremale na sukob i da se samo čekao povod za njegovo izbijanje. 
 
Pašović je naglasio kako je u Prvom svjetskom ratu poginulo 16 miliona ljudi, a još 20 miliona bilo ranjeno. 
 
On je veoma dobro argumentirao i tezu da se u Bosni i Hercegovini, uporedo sa postojanjem različitih nacionalnih identiteta, kontinuirano razvijala ideja multikulturalnosti, suživota. Uticaji velikih sila uvijek je formirao odnose unutar Bosne, a tako je bilo i u vrijeme Sarajevskog atentata, ali istovremeno, ljudi su živjeli zajedno, miješali se među sobom čineći jedinstvenu zajednicu. 
 
Kako je zaključio voditelj emisije Allan Little, kroz ovu debatu iznešene su činjenice i različiti aspekti gledanja na jedan historijski događaj koji je pokrenuo izmjene na političkoj karti Evrope i svijeta.  
 
Debata, snimljena u Sarajevu, bit će emitirana na programu BBC World Service tačno na stogodišnjicu Atentata - 28. juna. 
 
 

 
 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije