Voće koje ima velika djelovanja: Čuvar vida, srca i kostiju, te skida kilograme

Postoji li neko ko može odoljeti marelicama?

Njihovoj slatkoći, baršunastoj koži i privlačnom mirisu.

Smatra se da potječu iz Kine, odakle su se prvo udomaćile u Armeniji (botaničko ime je Prunus armeniaca), a potom se proširile po svim kontinentima, osim po Antarktici.

Glavni proizvođači danas su Italija, Španjolska, Grčka, Turska..., u što se možemo uvjeriti čitajući deklaracije na kutijama uvoznog voća, piše Gloria.

Marelice pripadaju porodici ruža, rodu Prunus, i bliske su rođakinje breskve, šljive, badema. Plodovi su im žuti, narančasti, pa i crveni, na dijelovima koji su bili najizloženiji suncu. U sto grama ploda marelice ima samo 48 kalorija, ovo je voće 86 posto voda, 11 posto ugljikohidrat, jedan posto protein i manje od jedan posto masnoća. Jedemo ih svježe i sušene, svi obožavaju džem od marelica, čest su sastojak slastica.

Za nepce i za zdravlje

Poznate su mnoge zdravstvene dobrobiti marelice. Može pomoći u tretiranju loše probave, zatvora, bolova u uhu, groznice, kožnih bolesti, anemije. Nadalje, može biti od pomoći u poboljšanju srčanog zdravlja, snižavanju razine kolesterola, sprečavanju slabljenja vida, skidanju suvišnih kilograma, ublažavanju dišnih tegoba, jačanju kostiju, liječenju dišnih tegoba te u održavanju ravnoteže elektrolita u tijelu. Smatra se da je odlična za njegu kože, pa je čest sastojak kozmetičkih proizvoda.

Je li moguće da jedno voće, ma koliko lijepo i ukusno bilo, ima toliko djelovanja? Ako se pogleda sastav marelice, odgovor glasi: moguće je. Marelica sadrži vitamine A, C, E, K i niacin (B3) u značajnim količinama, kao i druge vitamine u tragovima (manje od pet posto preporučenog dnevnog unosa), a od minerala tu su kalij, bakar, mangan, magnezij i fosfor. Kao i većina voća, vrlo dobar su izvor prehrambenih vlakana, a dobar dio zasluga za zdravlje dolazi od obilja antioksidanata koje sadrže.

Moć antioksidanata

Uz vitamine C i A, odnosno, beta-karoten koji je njegov prekursor, marelice sadrže i druge važne antioksidante. Spomenimo moćni likopen, jedan od karotenoida, pigmenata koji voću i povrću daju žutu, narančastu i crvenu boju. U sastavu marelica je i mnoštvo flavonoida. Prehrana bogata flavonoidima i drugim tipovima polifenola povezana je sa smanjenjem pojavnosti srčanih bolesti kod ljudi, kao i s drugim zdravstvenim dobrobitima. Neki od antioksidanata u sastavu marelice su kvercetini, proantocijanidini, katehini, epikatehini, galična kiselina, kavena kiselina, kumarična kiselina, ferulična kiselina. Zaslužni su za neke od specifičnih učinaka koje možemo zahvaliti marelicama, a njihovim navođenjem tek ćemo malo zagrepsti u golemo područje zdravstvenih dobrobiti antioksidanata.

Čuvarice vida

Marelice su bogate karotenima i ksantofilima, biljnim pigmentima za koje znanstvenici smatraju da mogu pomoći u zaštiti vida od štete uzrokovane starenjem. Primjer je lutein, jedan od pripadnika skupine ksantofila, koji, pokazuje se, ima sposobnost zaštite mrežnice, dijela oka u kojem se svjetlosni signal pretvara u električni impuls, od štete uzrokovane plavim svjetlom. Nadalje, znanstvenici su dokazali vezu između redovitog jedenja voća i manjeg rizika za gubljenje vida sa starenjem; ovo je primijećeno kod ljudi koji jedu tri ili više serviranja voća svaki dan. Tri porcije voća u jednom danu mogu izgledati puno, ali nije tako. Banana ujutro, nekoliko marelica za međuobrok, jogurt kojem ste dodali pola šalice bobičastog voća – i to je to.

Ostatak teksta pročitajte na OVOM linku.