Tjestenina u prehrani djece

Osnovni sadržaj tjestenine su ugljikohidrati - tvari koje čine najvažniji dio naše prehrane osiguravajući 50-60% potrebnog dnevnog kalorijskog unosa, piše časopis Bebe.
Prema broju odnosno veličini molekula od kojih su sastavljeni, ugljikohidrati se dijele na:
- jednostavne, koji se nalaze u voću, voćnim sokovima, medu, marmeladi, džemovima i konzumnom šećeru i organizam ih vrlo brzo asimilira
- kompleksne, koji se nalaze u tjestenini, riži, hljebu, grahoricama (leguminoze), bogat su izvor energije, ali se ona oslobađa polako. Ova vrsta ugljikohidrata predstavlja snažno "gorivo" za duže vrijeme, koje tijelo crpi za obavljanje vitalnih funkcija koje se odvijaju i za vrijeme sna (disanje, srčana akcija, cirkulacija, održavanje stalne tjelesne temperature).

Specifična tjestenina za dojenčad

U početku dohrane dojenčetu se daje tjestenina koja je upravo promišljena za tu ranu dječju dob i ima sasvim određene karakteristike.
-Sadrži maltodekstrin, kompleksni šećer koji se dobiva od kukuruznog škroba, a sastoji se od nekoliko desetaka jedinica glukoze: prednost je u postupnom oslobađanju šećera osiguravajući na taj način izvor energije za duže vrijeme.

- Tjestenina za ranu dječju dob proizvodi se od posebne vrste pšenice (grano tenero - brašno okruglastih zrnaca), koja je lakše probavljiva i ne treba ju previše žvakati kao običnu tjesteninu.

- Sastoji se od dijastaziranog brašna podvrgnutog posebnom procesu kojim je škrob razgrađen na jednostavnije elemente, što ga čini za dijete lakše probavljivim, a zadržava svu prehrambenu vrijednost.

- Obogaćena je mineralnim solima kao što su kalcij (mineral koji sudjeluje u formiranju kostiju i zuba), fosfor (koristan za obnovu stanica i formiranje kostiju), te vitamini skupine B, koji olakšavaju korištenje dječjem organizmu prehrambenih tvari neophodnih za rast, pomažu i olakšavaju rast stanica pa prema tome i novih tkiva. Ova skupina vitamina neophodna je za funkcioniranje cjelokupnog živčanog sustava.


Kada uvesti tjesteninu u dohranu?

Općenito se može reći da je dob s navršenih 7 mjeseci primjerena za uvođenje tjestenine u dohranu, i to one specifične za dojenčad, koja se sastoji od mješavine brašna pšenice mekog zrna i dijastaziranog brašna (koje je lako probavljivo). U početku se tjestenina dodaje kašici od povrća, koja na taj način dobije određenu gustoću (umjesto zaprške). Tjestenina mora po obliku biti sićušna.

Kada dojenčetu nikne više zubi, negdje oko 10. mjeseca, i kada je u stanju žvakati, može mu se dati tjestenina od mekog zrna koje je lakše probavljivo nego uobičajena tjestenina od tvrdog zrna. Oblici su nešto veći: mala srca, kružići, zvjezdice i sitni rezanci. I dalje se dodaje povrću ili kao dodatak mesnoj juhi, pa i pasiranim grahoricama (npr. pire od graška).
Krajem prve godine, nakon 10 mjeseci, dijete može dobiti prvu tjesteninu priređenu na klasičan način: 30 grama tjestenine (meko zrno) kuhane u 400 ml kipuće vode bez dodatka soli.

Nakon navršene godine dana dijete može imati na jelovniku uobičajenu tjesteninu manjih oblika ili prerezanu na tanjuru. Začin može biti ekstra djevičansko maslinovo ulje uz dodatak zrelog ribanog sira (a la parmezan), koji je bogat kalcijem. Naravno, tjestenina se može obogatiti i drugim okusima.

Ako postoji intolerancija na gluten

Tjestenina sadrži gluten, bjelančevinu koja se nalazi u većini žitarica (pšenica, ječam, raž, zob) i u djece s prirođenom predispozicijom može uzrokovati celijakiju (glutenska enteropatija), vrlo ozbiljan poremećaj koji se očituje proljevom, nadutim trbuhom i izaziva malapsorpciju prehrambenih tvari (šećera, bjelančevina i masti) uz usporenje rasta i gubitkom na težini. Celijakija može biti nasljedna bolest i od nje bolovati jedan ili oba roditelja. Nijedno dojenče ne smije dobiti gluten u prehrani prije navršenih 6 mjeseci kako ne bi došlo do ozbiljne reakcije u djeteta koje ima predispoziciju za glutensku enteropatiju.
U slučaju da se u djeteta ustanovi celijakija, dovoljno je isključiti iz jelovnika namirnice koje sadrže gluten: tjestenina, kruh, keksi, pizza i svaki proizvod koji sadrži makar tragove brašna. Treba voditi računa i o tome da dijete ima posebno posuđe (da nema ni najmanjih tragova brašna) kako ništa ne bi ometalo njegov zdrav rast i razvoj.

Tjestenina sadrži i bjelančevine i vlakna

Tjestenina sadrži i malu količinu bjelančevina. Naravno postoji razlika u bjelančevinama koje potječu od žitarica prema onima iz mesa, ribe, jaja ili mlijeka. Bjelančevine biljnog porijekla kao što su ove iz žitarica imaju manju biološku vrijednost, tj. ne sadrže sve esencijalne aminokiseline koje moraju biti unesene hranom jer organizam ne može sam stvarati aminokiseline.
Kombinacija tjestenine i leguminoza (grahorica) nakon dobi djeteta od 10 mjeseci može sadržavati kompletne bjelančevine iste nutritivne vrijednosti kao one životinjskog porijekla.

Drugi tip tjestenine je integralna, koja sadrži veliku količinu vlakana, u odnosu na uobičajenu. Vlakna nemaju prehrambene vrijednosti jer ih probavni sustav nije u stanju asimilirati (nema enzima za tu funkciju), ali njihov je značaj u tome što reguliraju aktivnost crijeva (peristaltiku).

U prve dvije godine treba djetetu ponuditi tjesteninu s vrlo umjerenom količinom vlakana jer u prevelikoj količini vlakna mogu omesti apsorpciju nekih minerala, posebno željeza i klacija i izazvati iritaciju crijeva.

radiosarajevo.ba