Proljetne alergije

Umjesto radosti, dolazak proljeća donosi vam kihanje, svrab u nosu, obilnu sekreciju iz nosa, glavobolju, suze vam oči, kašljete, teško dišete, nemate vazduha, svira vam i škripi u grudima, boli vas grudni koš, lako se zamarate i osjećate se potpuno slomljeno i bolesno. Posljednjih decenija došlo je do značajnog porasta učestalosti alergijskih bolesti u cijelom svijetu, one se javljaju u epidemijskim razmjerama i postaju sve veći svjetski zdravstveni problem.

Pošto se događaju globalne klimatske promene na cijeloj planeti, proljeće počinje ranije, a periodi cvjetanja traju duže, tako da i tegobe alergičnih osoba traju duže.
Alergijske bolesti disajnih puteva kao što su alergijski rinitis sa ili bez upale sinusa i konjuktiva i astma najučestalije su hronične nezarazne bolesti. Mogu se javiti u svim uzrastima, od ranog detinjstva do duboke starosti. Smatra se da promjena načina života koji sve više postaje zapadnjački, promjena tradicionalnog načina ishrane, faktori unutrašnje (grinje, buđ, dlaka psa i mačke, bubašvabe) i spoljašnje sredine (poleni), zagađenje unutrašnje i sve veće zagađenje spoljašnje životne sredine utiču na porast ovih oboljenja.

Naročito se rizičnim smatra pušenje majke u trudnoći, ali i kasnije, tokom dojenja i odrastanja djeteta. Postojala je pretpostavka da pretjerana upotreba antibiotske terapije i sve obuhvatnija vakcinacija djece utiču na porast oboljevanja, ali to nije potvrđeno. Ukoliko odrasla osoba ili dijete imaju navedene simptome koji idu uglavnom bez temperature, a koji slabo reaguju na klasičnu terapiju, traju stalno ili se ponavljaju često tokom godine, ili uvijek u istom periodu godine, treba izvršiti ispitivanje u smislu alergije.

Alergijski rinitis

Najučestalije alergijsko oboljenje je alergijski rinitis.
U svijetu preko 500 miliona ljudi boluje od ove bolesti, a od tog broja više od 40% (200 miliona) su djeca. Učestalost alergijskog rinitisa u zemljama Evropske unije kreće se od 16,9% do 28,5%.

Alergijski rinitis može biti povremen (kod 71% oboljelih) ili stalno prisutan. Simptomi obuhvataju kihanje, pečenje i svrab u nosu, zapušenost, gubitak osjećaja za miris i sekreciju iz nosa, koja može biti prednja ili zadnja sa slivanjem sekreta niz ždrijelo.

Simptomi se najčešće javljaju ujutru, ali mogu biti stalno prisutni i ne moraju se svi javiti kod svakog obolelog. Rinitis se često javlja udružen sa drugim alergijskim oboljenjima i stanjima - astmom, alergijskim konjuktivitisom, ekcematoznim promjenama kože, akutnom i seroznom upalom srednjeg uha, upalom sinusa i polipozom nosa.

Hronična upala sinusa

Kada je reč o alergijskoj hroničnoj upali sinusa, odavno je primjećeno da se ona takođe veoma često javlja udruženo sa astmom. Od 31% do 72% osoba sa astmom istovremeno ima i hroničnu upalu sinusa.

Pored zapušenosti nosa, gnojne sekrecije, kašlja, često je prisutna i glavobolja, dok temperatura nije čest simptom. Na bazi hronične alergijske sekrecije, kod 60% do 75% dolazi do sekundarne bakterijske infekcije. Kao i alergijski rinitis, i ovo oboljenje značajno oštećuje kvalitet života oboljelih osoba, a naročito utiče na dalji tok i prognozu bolesti osoba oboljelih od astme.

Prevencija

Pokušaj prevencije pojave alergijskih bolesti nije dao rezultate, rađene su mnoge studije vezano za ishranu, eliminaciju unutrašnjih alergena i slično, ali rješenja za sada nema na vidiku.

Pošto ne možemo spriječiti da se alergijska oboljenja javljaju, možemo uticati na umenjenje jačine simptoma ili čak i njihov izostanak u rizičnoj sezoni. Prvo treba pokušati sa uklanjanjem alergena unutrašnje sredine na koji je osoba senzibilisana ili pokušati da se izbjegne izlaganje spoljašnjim alergenima kada su oni u najvećim koncentracijama.

To je veoma teško jer su to najčešće široko rasprostranjeni alergeni sa kojima smo stalno u kontaktu - poleni i kućne grinje. Farmakološka terapija je djelotvorna i dostupna, a zavisno od stepena težine oboljenja daje se jedan, dva ili više lijekova istovremeno, o čemu odlučuje doktor u dogovoru sa pacijentom.

Najbolje je lijekove uvesti nekoliko nedjelja prije nego što očekujemo pojavu alergena i prije nego što se simptomi jave.

Homeopatski lijekovi u prevenciji alergija

Pored klasične terapije, postepeno se mijenjaju shvatanja u vezi sa liječenjem alergijskih oboljenja, jer uvijek ima roditelja koji su zabrinuti zbog negativnog dejstva lijekova na organizam djeteta koje raste. Takvi roditelji mogu pokušati sa lijekovima za alergijski rinitis iz domena alternativne medicine, homeopatskim lekovima biljnog porijekla, koji su niz godina u upotrebi na evropskom tržištu. Daju se i odraslima i djeci, mogu se koristiti samostalno, ali i kao dopuna tradicionalnim lijekovima. Brzo djeluju, a njihova podnošljivost je odlična. To su polinol, koji se koristi kod alergijskog rinitisa i sa čijom upotrebom se počinje dvije nedjelje prije nego što se očekuju tegobe i cinanabsin za akutnu i hroničnu upalu sluznice nosa i sinusa.


U svakom slučaju, zahvaljujući velikom spektru lijekova koji su na raspolaganju, nema razloga da odrasla osoba ili dijete sa alergijskim oboljenjem nema zadovoljavajući kvalitet života u bilo kom delu godine. Zato je važno na vrijeme postaviti dijagnozu i bar dvije nedjelje prije pojave i alergena i simptoma započeti sa odgovarajućom terapijom.

B92/RadioSarajevo.ba