Pokazalo istraživanje: Ne morate hodati 10.000 koraka dnevno - dovoljno je i manje
Povećanje broja koraka dnevno na nešto ispod 10.000 moglo bi prepoloviti rizik od razvoja demencije.
Kako svjetska populacija stari, tako su i slučajevi demencije u porastu diljem svijeta.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da oko 55 miliona ljudi trenutačno ima demenciju, a do 2050. taj će broj porasti na 139 miliona.
Dragan Bursać: Arnaudija, suza na licu Banjaluke, od utorka postaje njen najljepši osmijeh!
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procjenjuje da Alzheimerova bolest, najčešći oblik demencije, pogađa oko 5,8 miliona ljudi samo u Sjedinjenim Državama, piše Miss7zdrava.
Najveći čimbenici rizika za demenciju, prema Društvu za Alzheimerovu bolest, su starenje i genetika.
Dr. Oz: Šest znakova koji ukazuju da bol u trbuhu nije normalna
Demencija je najčešća kod osoba starijih od 75 godina, a postojanje bliskog rođaka s demencijom može povećati rizik osobe od razvoja poremećaja.
Ostali čimbenici rizika koje ne možemo kontrolirati uključuju spol - žene su izloženije većem riziku od muškaraca - i etničku pripadnost.
Međutim, promjene stila života, kao što su povećanje tjelesne vježbe, kontrola krvnog tlaka i održavanje mozga stimuliranim, mogu smanjiti rizik od demencije kod osobe, čak i za one koji imaju jedan ili više čimbenika rizika.
Dr. Anton Porsteinsson, profesor i direktor Programa za brigu, istraživanje i obrazovanje Alzheimerove bolesti (AD-CARE) na Medicinskom centru Sveučilišta u Rochesteru, izjavio je za Medical News Today:
"Zdrav način života koji uključuje uravnoteženu prehranu, redovitu tjelovježbu, dovoljno spavanja i kognitivne stimulacije može smanjiti rizik za demeniciju čak iako se s tim navikama počne u starijoj životnoj dobi".
Naglašava se i da nije potrebno posebno posebno se baviti nekim sportom nego je dovoljno povećati broj prijeđenih koraka u jednom danu.
Studija je koristila podatke britanske Biobanke 78.430 sudionika, od kojih su 44,7 % bili muškarci i 55,3 % žene, imali su prosječnu dob od 61,1 godinu.
Svi sudionici nisu imali kardiovaskularne bolesti i demenciju kada su se uključili u studiju.
Istraživači su pratili sudionike nakon 6,4–7,5 godina. Za istraživanje, sudionici su morali nositi akcelerometar na svom dominantnom zapešću 24 sata dnevno, sedam dana sedmično, kako bi mjerili fizičku aktivnost.
Istraživači su zatim upotrijebili algoritam za izračunavanje broja koraka iz podataka koje je prikupio akcelerometar. Istraživači su pri analizi podataka kontrolirali varijable kao što su dob, spol, rasa, socioekonomski status, pušenje, opće zdravlje i prehrana.
Tokom praćenja njih 1,1 posto, razvilo je demenciju. Iako je pozdravila nalaze studije, dr. Claire Sexton, viša direktorica naučnih programa i Udruge za Alzheimerovu bolest, koja nije bila uključena u studiju, rekla je za MNT:
"Postoji nekoliko važnih upozorenja ove studije. Uzorkovana populacija bila je većinom bijele rase i stoga se ne može generalizirati na druge rasne/etničke skupine. Ova studija također ne pokazuje konačnu uzročnost između broja koraka i rizika od demencije, stoga je potrebno više istraživanja."
10 simptoma zbog kojih se trebate odmah javiti doktoru - ne odgađajte
"Udruga za Alzheimerovu bolest provodi kliničko ispitivanje kombiniranja tjelovježbe s drugim čimbenicima načina života, poput prehrane i društvenog/kognitivnog angažmana, kako bi se utvrdilo smanjuju li ti čimbenici u kombinaciji rizik od kognitivnog pada", dodala je.
Dr. Porsteinsson se složio:
“Postoje određena ograničenja za opservacijske kohortne studije, ali također i prednosti. Oni stvaraju hipoteze, odnosno usmjeravaju nas prema onome što bismo željeli dalje proučavati u kontroliranoj, randomiziranoj studiji. Dobra vijest je da postoji mnoštvo dokaza koji upućuju na to da je tjelovježba korisna u sprječavanju demencije."
Već i 4.000 koraka dnevno ima značajan utjecaj na zdravlje.
"Ovo je važna studija koja bi mogla pomoći u informiranju javnozdravstvenih smjernica o količini tjelesne aktivnosti koja je potrebna za postizanje zdravstvenih dobrobiti", rekla je dr. Sexton.
“Ovi rezultati nisu iznenađujući s obzirom na robusne podatke koje imamo koji povezuju tjelesnu aktivnost i bolju kogniciju. Snaga ovog rada je u tome što je korištena objektivna, široko shvaćena mjera broja koraka umjesto podataka koje su sami prijavili”, istaknula je.
Istraživači su otkrili da su i broj koraka i intenzitet koračanja povezani sa smanjenim rizikom od demencije.
Za najveću korist - smanjenje rizika od demencije za 50 posto - sudionici su morali hodati oko 9.800 koraka dnevno. Iznad ovog broja nije primijećena daljnja korist.
Međutim, dobra vijest za one koji ne mogu napraviti ovoliko koraka je da samo 3826 koraka dnevno smanjuje rizik od demencije za 25 posto.
Dr. Porsteinsson se složio da će svaka vježba pomoći u smanjenju rizika.
"Nikad nije prekasno za početak, a čak i relativno mali napor je koristan i može se povećavati kako se izdržljivost poboljšava".
Dr. Portesion je rekao i da brže hodanje doprinosi još boljim rezultatima. Drugo veliko istraživanje na gotovo 650.000 vojnih veterana pokazalo je da fizička spremnost smanjuje rizik od demencije do 33 posto.
U ovoj je studiji čak i mala količina tjelovježbe pokazala da pomaže smanjiti rizik od demencije.
Dvadeset ranih simptoma demencije
Analiza 11 studija Društva za Alzheimerovu bolest pokazala je da je redovna tjelovježba ta koja je imala najveći utjecaj na rizik od demencije, osim nepušenja, umjerenog unosa alkohola, održavanja zdrave tjelesne težine i zdrave prehrane.
Za Alzheimerovu bolest redovna tjelovježba smanjuje rizik do 45 posto.
“Suština je da znamo da tjelesna aktivnost podržava dobro kardiovaskularno zdravlje, a ono što je dobro za srce, dobro je i za mozak. Pronađite nešto što volite raditi i držite se toga", poručila je dr. Sexton.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
