Opasnosti sunčanja

Mnogi zapravo i ne znaju zašto je dobro znati koliki je UV indeks tijekom dana, ali njihova će koža godinama to dobro pamtiti

UV indeks je visok bez obzira na temperaturu zraka i zato se ovih dana sklonite u hladovinu. Svi vremenski prognostičari ovih dana uz uobičajenu prognozu nerijetko spominju i opasnosti od visokog UV indeksa koji često dostiže najvišu razinu i ne pada čak i kad oblaci zakrile sunce.

Mnogi zapravo i ne znaju na što to meteorolozi upozoravaju i zašto je dobro znati koliki je UVI tokom dana, ali njihova koža prije ili poslije platit će danak zanemarivanju takvih upozorenja. Naime, koža pamti godinama da bi potom u jednom trenutku vratila nesmiljenom žestinom opasnih bolesti. Oni brižni prema inače najvećem ljudskom organu imat će manje bora i manje raznih zloćudnih bolesti kože, dok će oni kojima odlazak na morsku obalu ujedno znači i “roštiljanje” na plažama platiti ceh preranim starenjem pa možda i nekom teškom bolešću kože. Ne treba zaboraviti da svake godine u Hrvatskoj od, primjerice, najzloćudnijeg raka kože - melanoma, oboli oko 600 osoba.

Dodatne nevolje

"Nije se potrebno junačiti i govoriti kako imamo kožu otpornu na opekline pa nam sunce ništa ne može. Čak i kad nema vidljivih znakova oštećenja kože, jako sunce, osobito jako UVA i UVB zračenje sigurno će ostaviti posljedice na našoj koži", kaže dr. Maja Ceković iz poliklinike Dermangio.

Dodaje da je na žalost oštećeni ozonski omotač posljednjih godina donio dodatne nevolje pa zato i naša zaštita tijekom ljeta mora biti sve jača.

"Nije samo australsko sunce opasno za kožu jer iz godine u godinu slušamo o povećanju UV indeksa i kod nas - napominje dr. Ceković. Objašnjava da je ukupna površina kože oko dva kvadratna metra i u njoj su smještena brojna osjetila, među kojima i ono za toplinu i hladnoću te štiti organizam od bakterija i drugih nepoželjnih tvari pa je njezino zdravlje utoliko važnije.

"Ne smije se zanemariti ni njezina estetska uloga. Nitko ne voli bore ni mrlje po koži, a da bi se njezina napetost što duže održala, trebamo o tome brinuti zapravo od malih nogu", kaže dr. Ceković. Ističe da treba zaboraviti sunčanje između 10 i 16 sati bez obzira kojem fototipu pripadamo, odnosno imamo li svijetlu kosu i put ili smo tamnokosi i tamnije puti.

SPF i PFA zaštita

Istina je da su nam godišnji odmori i boravci na moru sve kraći, ali to ne znači da trebamo forsirati brzo tamnjenje. To se odnosi i na “predsunčanje” u solarijima prije godišnjih odmora kako na obalu ne bismo stigli “bijeli kao sir”. Naime, mnogi misle da su solariji manje štetni od prirodnog sunčanja, što nije tačno. Osim toga, pretjerana “boja” više nije in. Vjerojatno i pod utjecajem liječničkih upozorenja, modna industrija u posljednje vrijeme forsira “plemenitaško” bljedilo.

Inače, koliko ćemo brzo dobiti preplanuli ten, ovisi o pigmentu melaninu kojem treba nekoliko dana da stigne do površine kože nakon što ga stanice melanociti uz pomoć sunca počinju lučiti pa prvi dani forsiranja u sunčanju mogu završiti samo opeklinama, a ne preplanulim tenom.

"Ako nismo sigurni kako organizirati dan na moru, dobro je tijekom odmora pratiti vremenske prognoze i znati razinu UV indeksa te poslušati savjet o zaštiti. Na godišnjem odmoru ima mjesta i za druge aktivnosti", kaže dr. Ceković.

Također je važno prije godišnjeg opremiti se zaštitnim kremama za sunčanje sa stupnjem zaštite od UVA i UVB zračenja koji odgovara našem fototipu. One zaustavljaju ili apsorbiraju štetne dijelove UV zraka. Zato je dobro znati da primjerice oznaka SPF (Sun protection Factor) znači zaštitu od UVB zraka, tj. opeklina, a PFA (Protection Factor UVA) štiti kožu od oštećenja.

Oznaka zaštitnog faktora govori nam zapravo koliko duže možemo biti na suncu negoli kad ne upotrebljavamo zaštitne kreme. Primjerice, ako bez kreme pocrvenimo već nakon pet minuta sunčanja, uz kremu s faktorom 20 bez opeklina sunčat ćemo se sat i pol.

"Vrlo je važno da se zaštitna sredstva na kožu stave u dovoljnoj količini, odnosno po 2 miligrama na jedan četvorni centimetar kože", kaže dr. Ceković.

Dobre strane sunca

Dodaje kako oprez sa suncem o kojem se govori ne znači da se od njega trebamo skrivati u tamne podrume i čekati jesen. Ima ono brojne blagodati.

Sunce pomaže kod velikog broja kožnih bolesti poput neurodermitisa, genetske bolesti kože koja zbog toga postaje crvena, ljuskasta i svrbi. Sunce će pomoći i bolesnicima sa psorijazom koja na koljenima i laktovima izaziva crvenilo i ljuštenje kože. Također će pomoći i onima s vitiligom, odnosno “otocima“ bez pigmenata u koži osobito na licu i pregibima ruku ili nogu.

Osim ovog sunčanog ljekovitog svojstva za neke kožne bolesti sunce će nam pomoći da dobijemo dobru zalihu vitamina D. No, stručnjaci kažu da za sve te blagodati sunčanih zraka ne treba satima ležati na suncu i riskirati da se sve pretvori u suprotnost ako ne danas, ali sutra gotovo sigurno. Umjerenost u sunčanju i općenito boravku na suncu vratit će se višestruko - bit ćemo zdraviji, s manje bora i staračkih pjegica, a da se o zloćudnim bolestima i ne govori.

jutarnji.hr/radiosarajevo.ba