Iskoristite sunce

Suncu se moramo izlagati redovito nekoliko puta sedmično tokom cijele godine, a ne rijetko i dugotrajno

Sa završetkom ljeta, na žalost, za najveći broj ljudi završava i izlaganje suncu iako danas sve više stručnjaka, ljekara i naučnika upravo izlaganje suncu preporučuje kao lijek ili prevenciju razvoja niza bolesti. Posebno se ističe važnost stvaranja vitamina D u organizmu potaknutog ozloglašenim UVB zračenjem. Prema mnogim stručnim procjenama gotovo polovici stanovništva svijeta nedostaje ovog višestruko korisnog vitamina.

Kako je ustanovljeno da dugotrajnim sunčanjem naš organizam neće dobiti veću količinu vitamina D (koža nam je poput osigurača koji se u jednom trenutku isključi), suncu se moramo izlagati redovito, i to cijele godine.

UV zrake su i pozitivne

Unatoč agresivnim kampanjama s opširnim informacijama o štetnosti sunca, dr. Jacob Liberman u svojoj knjizi Svjetlost - lijek budućnosti još je 1993. izdvojio pozitivne učinke UV zračenja. Kako, uostalom, sugerira i naziv njegove knjige, Liberman tvrdi da će se u mnogim segmentima medicina ponovno “vratiti” liječenju UV zrakama, bez obzira na (još uvijek vladajući) mit kako je sunce generalno opasno za naš organizam.

"Odavno su se razne bolesti liječile na ‘staklenim balkonima’, a terapija UV zrakama i danas se primjenjuje, najčešće u dermatologiji i psihijatriji", kaže pedijatar dr. Zvonimir Zima iz zagrebačke poliklinike za dječje bolesti Helena. Ipak upozorava roditelje da se čvrsto drže pravila o zaštiti djece od sunca.

Kampanje raznih liječničkih udruga, nastavlja, imaju veliko opravdanje u melanomima i karcinomima, ali ni u čemu ne treba pretjerivati.

"Važan je boravak na otvorenome, a zaštitna odjeća poput kapa potrebna je da bi se spriječile direktne opekline. Blago izlaganje suncu ne samo da je korisno već je i nužno, budući da je općepoznato kako je vitamin D važan za razinu melatonina u mozgu koji regulira ritam sna, utječe na opće raspoloženje, ali i jača imunološki sustav".

Bez generaliziranja

Iako ni u tome, podsjeća dr. Zima, ne treba generalizirati.

"Svi smo bar jednom svjedočili kako se djeca vrate s mora ‘okupana’ D vitamon pa se svejedno prehlade".

Nadalje, generacijama je poznato i kako djeca ljeti brže rastu nego u tmurnim mjesecima za vrijeme kojih nisu izložena suncu.

Vitamin D iznimno je bitan i za razvoj kostiju pa iako ga djeca uzimaju kroz prehranu, i u obliku Plivit D kapi, važno je da ga primaju i kroz kožu.

Koliko je boravka na suncu potrebno

Ovo su samo osnovne smjernice za vedra neba oko podneva (topliji mjeseci u godini u ovom dijelu Evrope), a uključuju izlaganje suncu tri puta sedmično, bez zaštitne kreme. Stručnjaci savjetuju da je za dobivanje D vitamina dovoljno da suncu izlažemo ruke (s obje strane) i lice, tako da sunčanje nije potrebno

Treba uzeti u obzir i dodatne faktore koji nas upućuju da na suncu provedemo nešto više vremena nego što se preporučuje, poput načina odijevanja (zatvorena odjeća, dugi rukavi), tjelesne težine i fizičke konstrukcije (primjerice, krupnijim muškarcima treba više sunca), je li koža jako potamnila (obično nakon ljetovanja ili solarija), kao i nanosimo li pudere ili kreme za lice za zaštitnim faktorom.

Što je osoba starija, to joj je potrebnija veća količina vitamina D, kao i onima kojima je utvrđen nedostatak vitamina D ili im manjka kalcija, a u tu kategoriju često spadaju trudnice i dojilje.

U Hrvatskoj će, naravno, osobe koje žive na, primjerice, Pagu biti izložene većoj količini UV zračenja od onih koji žive u hladnijim, gradskim okruženjima. Također, UV zračenje na našem je planetu više kada se krećete prema jugu, i obrnuto kada putujete na sjever, pa “sjevernjaci” na suncu mogu provesti više vremena nego “južnjaci”.

Vrlo svijetla put - max 10 minuta

Osobe s vrlo svijetlom puti poput Nicole Kidman ne samo da ne smiju biti dugo na suncu, nego i ne trebaju! Njihova koža upija UVB zrake brže nego bilo koja druga, zato se ti sretnici ne moraju dugo izlagati suncu kako bi im tijelo dobilo dovoljno D vitamina.

Svijetla put - od 10 do 15 minuta

Prosječno bijeloj osobi ovoliko izlaganja suncu u kratkim rukavima i možda kraćim hlačama dovoljno je za optimalno zdravlje, ali ruke bi, primjerice, trebalo izložiti i s druge, često svjetlije strane, s obzirom na to da je na gornjem dijelu koža tamnija, zaštićenija, pa upija manje UVB zraka.

Tamnija put - od 15 do 20 minuta

Ovdje pripadaju i oni koji su inače svjetliji, ali su dosta potamnili na ljetovanju ili su svoj ten “zaradili” u solariju pa izlaganje suncu radi zdravlja moraju malo produljiti. Osobe maslinaste puti i one koje vrlo rijetko pocrvene te odmah potamne na moru tokom hladnijih mjeseci na suncu neka borave i dulje (ali treba zaštititi oči sunčanim naočalama).

Vrlo tamna put - 30 minuta i više

Crna boja kože izvrsno štiti od sunca, ali ove osobe najčešće imaju nedostatak vitamina D, posebice ako žive prema sjeveru, u hladnijim, kišovitim zemljama. Njima često treba i šest puta dulje izlaganje suncu pa se posebice u hladnijem dijelu godine preporučuje uzimanje oralnih dodataka vitamina D.

Gdje i kada vreba previsoki UV indeks

Podatak o visini zračenja

UV indeks možete provjeriti svakodnevno. Što je UV indeks niži, to vam više boravka na suncu treba da bi tijelo dobilo dovoljnu količinu vitamina D. Isto tako, prije zime trebalo bi provjeriti količinu vitamina D u krvi (jednostavna laboratorijska pretraga) pa ako ga manjka, preporučuje se uzimanje dodataka.

- novembar, decembar, januar, februar- minimalan rizik (osim na, primjerice, skijanju); na suncu uživajte kada ga god ima i onoliko dugo koliko ga ima, ali zbog refleksije sa snijega oči zaštitite naočalama

- mart/oktobar- umjeren rizik; na suncu možete provesti sate bez bojazni od oštećenja kože

- april/septembar- visok rizik; osjetljiviji na sunce trebaju početi izbjegavati boravak na suncu oko podneva

- maj, jun, jul, avgust- maksimalan rizik; velika količina UVB zračenja pa na oprezu trebaju biti svi.

jutarnji.hr/radiosarajevo.ba