Zašto je bolje ne grabiti i sakupljati opalo jesensko lišće

Skupljanje lišća s vlastitih zelenih površina, kao što su dvorišta, zapravo uopće nije potrebno, ističu stručnjaci. Lišće će raspadanjem nahraniti travu, a i biti korisno pticama i leptirima.

Stručnjaci za okoliš kažu da je grabljenje lišća i uklanjanje sa zelenih površina štetno ne samo za vaš travnjak, nego i za čitav planet, navodi USA Today. Iako ljudi često grabljaju otpalo lišće i bacaju ga u kompostane nadajući se da će zato dvorišta i travnjaci izgledati bolje, u većini slučajeva je bolje uopće ga ne skupljati.

"Ostavite ga gdje jest i usitnite ga - savjetuje prof. John Sorochan sa Univerziteta u Tennesseeju koji se bavi proučavanjem trava. No ako imate velike količine otpalog lišća moglo bi se upljesnjiviti, pa prof. Dan Sandor sa Univerziteta u Minnesoti savjetuje da jedanput na sedmično prijeđete oštricama za malčiranje preko tog lišća i usitnite ga.

Evo zašto ne biste trebali grabljati lišće:

1. Lišće i otpad iz dvorišta povećava količinu smeća

Prema podacima američkih stručnih službi, trava i biljni otpad 2015. godine činili su 34,7 miliona tona smeća, što je oko 13 posto od ukupne količine smeća u toj godini. Većina - 21,3 miliona tona, bila je namijenjena za kompostiranje ili malčiranje, no 10,8 miliona tona državne službe su iskoristile za zatrpavanje različitih površina.

"Najgore što možete učiniti je ostaviti lišće u vrećama za smeće i poslati ih na deponij. Lišće zauzima prostor, no može se razgraditi zajedno s drugim organskim otpadom i pritom stvarati plin metan, opasan plin koji doprinosi klimatskim promjenama i potiče stvaranje efekta staklenika", kazao je David Mizejewski, naturalist iz National Wildlife Federation.

2. Ostavite lišće na travnjaku i uštedite

Ako mislite da vam za lijep travnjak trebaju skupi kemijski proizvodi, stručnjaci tvrde da se varate.

"Lišće pokriva splet korijenja, čuva vlagu tla, smanjuje stvaranje korova i rast drugih biljaka na travnjaku. Dodatno, lišće se sporo razgrađuje vraćajući važne nutrijente u tlo i time u travu, kazao je Mizejewski dodajući kako je riječ o savršenom sistemu jer se u prirodni ništa ne gubi.

3. Ne čistite nakon što ste pokosili

Nakon što pokosite travnjak, na njemu ostavite pokošenu travu, savjetuje Mizejewski savjetuje. Leptiri, ptice i razni kukci ovise o biljnom otpadu.

"Tokom zimskih mjeseci mnogi leptiri i moljci preživljavaju u lišću u obliku gusjenica ili crva. Ako grabljate travu i lišće, uklanjate populaciju leptira koji bi inače živjeli u vašem dvorištu", upozorio je Mizejewski. Bez insekata iz biljnog otpada riskirate i to da će vaše dvorište zaobilaziti ptice tražeći hranu za svoj podmladak u proljeće. Takav trend posebno zabrinjava naučnike u ovoj godini, navodi Mizejewski, citirajući studiju koju je objavio časopis Science uz pojašnjenje da je od 1970. godine Sjeverna Amerika izgubila gotovo tri milijarde ptica.

"Ostavite nešto lišća kako biste pomogli ovim vrstama divljih životinja koje su gotovo na izumiranju. Vašim travnjakom pomažete očuvati vrste", istaknuo je.

Sorochan je dodao da ostavljanjem lišća na travnjaku pomažete i smanjenju korištenja umjetnih gnojiva budući da ostavljeno lišće ima funkciju prirodnog gnojiva. Sandor se nadovezuje kako također lišće ne treba bacati na ulicu jer sadrži mnogo nutrijenata, a raspadanjem odlazi u kanalizaciju gdje može pospješiti rast algi i mikroorganizama.

4. No ipak nešto morate očistiti

Iako je u većini slučajeva važno ostaviti lišće ondje gdje je palo, stručnjaci ističu kako ipak ima situacija u kojima treba uzeti grablje i očistiti lišće. Sandor kaže da su lišće i travnjaci različitih veličina i dimenzija, pa nema jednostavne formule koju svi mogu primijeniti.

"Ako se čini da vaša kosilica ne može podnijeti količinu lišća na travnjaku ili kao da se guši zbog toga, tada jednostavno uzmite grablje i pograbljajte lišće", savjetuje Sandor. Ako uklonite lišće, najbolje je usitniti ga i staviti na biljke, cvjetne gredice ili drugi dio travnjaka do kojeg inače ne dolazi otpalo lišće.

"To će stvoriti dovoljne količine prirodnog gnojiva i malča za sve dijelove vašeg dvorišta. Ako se brinete da će vjetar otpuhati lišće, jednostavno ga polijte običnom vodom", kazao je Mizejewski.

Sandor savjetuje da višak lišća, ako nemate cvjetnjak, stavite u posebnu posudu i stvorite vlastitu kompostanu.

Bolje je kompostirati kod kuće jer ne doprinosite zagađenju zraka zbog kamiona i mašina koje na takvim mjestima rade s otpadom. Za većinu ljudi riječ je o sitnim koracima koji će pomoći da vaš travnjak bude lijep i da ga dobro održavate, a istovremeno da brinete o okolišu i divljim životinjama, zaključio je Mizejewski, prenose 24sata.hr.