Uznemirujuće otkriće: Grenlandski glečeri tope se mnogo, mnogo brže nego što smo mislili

3
Radiosarajevo.ba
Uznemirujuće otkriće: Grenlandski glečeri tope se mnogo, mnogo brže nego što smo mislili
Foto: Pexels / Ilustracija

Ažurirana predviđanja o otapanju leda na Arktiku donijela su uznemirujuće otkriće.

Naime, prema ažuriranom modelu, ledenjaci na ledenom sjeveru mogli bi otklizati u more i do 100 puta brže nego što se ranije predviđalo.

Ovo nije prvi put da se predviđanja otapanja leda pomno ispituju ili revidiraju. Studija 2020. godine otkrila je da se trenutne računalne simulacije interakcije ledenjaka s ostatkom klimatskog sistema ne poklapaju sa stvarnošću.

Zelenski pred najtežom odlukom, ovako više ne ide: Amerika je dala jasan zahtjev, može li ispuniti?

Zelenski pred najtežom odlukom, ovako više ne ide: Amerika je dala jasan zahtjev, može li ispuniti?

Naučnici uznemireni otkrićem: Ledenjak Sudnjeg dana nestabilniji nego ikad prije

Naučnici uznemireni otkrićem: Ledenjak Sudnjeg dana nestabilniji nego ikad prije

Nešto u našim trenutnim modelima mora biti netačno ili modelima mora nešto nedostajati. Ali šta? Naučnici s Univerziteta Texas u Austinu (UT) misle da su shvatili barem dio problema.

"Rupe u podacima" izgleda su znak da su klimatski naučnici uključivali promatranja s dostupnih ledenjaka kako bi izgradili modele kako se svi ledenjaci tope.

Ali, ono što se događa s antarktičkim ledenim pokrivačem usred brzog globalnog zatopljenja značajno se razlikuje od onoga što se događa s arktičkim ledenjacima.

Uočavanje različitih načina na koje ovi ledenjaci stupaju u interakciju s morskom vodom hitno je potrebno za poboljšanje budućih klimatskih modela.

Ružičasti snijeg i cvjetanje algi loša vijest za ledenjake, naučnici našli zaštitu

Ružičasti snijeg i cvjetanje algi loša vijest za ledenjake, naučnici našli zaštitu

Godine 2019. istraživači koji su radili na frontama plutajućih ledenjaka na Aljasci pokušali su analizirati temeljnu fiziku iza otapanja leda. Tim je koristio kajake kako bi se što više približio zastrašujućim strukturama, vršeći precizna mjerenja tačno na mjestu gdje se led susreće s morem pod oštrim kutom.

Otopljena voda izmjerena je u oceanu čak 400 metara od ledenog zida, što je sugeriralo da se daleko više leda topi brže od prethodnih procjena - stotinu puta više, da budemo precizni. Istraživači su sada upotrijebili ta, preciznija mjerenja kako bi stvorili bolji model topljenja arktičkih ledenjaka u drugim dijelovima sjeverne hemisfere.

"Godinama su ljudi uzimali model brzine topljenja za plutajuće ledenjake na Antarktiku i primjenjivali ga na vertikalne fronte ledenjaka Grenlanda", objašnjava fizička oceanografkinja Kirstin Schulz s UT-a. "To je bilo najbolje što smo mogli učiniti s obzirom na ograničena promatranja. Je li bilo krivo ili ispravno, ko bi znao? Ali postoji sve više i više dokaza da tradicionalni pristup proizvodi preniske stope taljenja na grenlandskim vertikalnim frontama ledenjaka."

S obzirom na to da se Arktik zagrijava četiri puta brže od ostatka svijeta, istraživači sumnjaju da je topljenje podmorja gore ovdje nego na Antarktici.

"Otapanje zbog dubokih, toplih voda povećava potkopavanje krajeva ledenjaka, potičući na taj način otcjepljivanje i povlačenje fronte ledenjaka", pišu Schulz i kolege, "što dovodi do dinamičnog gubitka mase koji doprinosi porastu razine mora."

U strašnom budućem scenariju, u kojem se sav trajni led na Grenlandu otopi, nivo mora porast će za više od sedam metara, a studije već sugeriraju da je povećanje nivoa mora za 30 centimetara realnost koja će nam se uskoro dogoditi.

Zapravo, neki naučnici tvrde da je grenlandski ledeni pokrov već prošao tačku oporavka; drugi misle da bi mogao nestati do 2035. - samo u 2019. s kontinenta je izgubljeno pola trilijuna tona leda.

Ledenjaci bi se mogli otapati brže nego što se očekivalo

Ledenjaci bi se mogli otapati brže nego što se očekivalo

Antarktika, za usporedbu, gubi ledenu masu prosječnom stopom od oko 150 milijardi tona godišnje.

Nažalost, kada se grenlandski led otopi u oceanu, mogao bi zaustaviti velike oceanske struje koje pomažu u hlađenju ekvatora našeg planeta. Štaviše, kako se ledena ploča topi, počinje otpuštati nepoznate bakterije u svijet.

"Rezultati modela oceanske klime vrlo su relevantni za čovječanstvo za predviđanje trendova povezanih s klimatskim promjenama, tako da ih stvarno želimo korigirati", kaže Schulz.

Ako ne znamo šta nas čeka, nemamo načina da se pripremimo...

Studija je objavljena u Geophysical Research Letters.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (3)

/ Povezano

/ Najnovije