Svjetski dan baklave: Važan simbol bogatog kulturnog nasljeđa

Baklava je postigla takav značaj na dvoru da su do 18. vijeka samo posebno obučeni majstori kuhanja pripremali ovaj desert.

Neodoljivo sočna i svjetski poznata, baklava je važan simbol bogatog turskog kulturnog nasljeđa. Stoljetna tradicija, zanatstvo i bogata historija kolača doveli su do uspostavljanja njenog posebnog dana. 

Desert sa dvora

Prvi pronađeni izvori kažu da je baklava potekla iz turskog načina pravljenja jufke – tananog tijesta koje se u svom današnjem obliku pojavilo prvi put u kuhinjama osmanskog dvora.

Trending

Goran Vinčić za Radiosarajevo.ba: Ljudima je dosta politike. Ideja mog stand-upa nije da pametujem

Prvi put spomenuta u dvorskim zapisima 1473. godine, baklava se služila na proslavama, gozbama i važnim danima i datumima. Baklava je postigla takav značaj na dvoru da su do 18. vijeka samo posebno obučeni majstori kuhanja pripremali ovaj desert.

15.11.23. 15:33

Nesvakidašnja situacija: Žena sa koferom punim paprika krenula na let

Ovi vješti majstori navodno su mogli razviti tijesto jufke u listove tanke poput ružinih latica – stvarajući tako baklavu sa skoro 100 slojeva i filova. U važnim prilikama baklavu su služili vojnici. Ova ceremonija bila je poznata kao „Baklava karavan“ (Baklava Alayı), a javnost je s oduševljenjem posmatrala kako vojnici služe baklavu s ukusom šerbeta.

Orah, badem, pistacija

Baklava je jedan od nacionalnih deserata u Turskoj i živopisno ilustruje bogatu kulturnu baštinu zemlje svojim bezbrojnim varijantama. Dok putujete Turskom, možete probati razne regionalne vrste baklave.

Baklava u crnomorskoj regiji sadrži lješnjake, dok su orasi omiljeni fil za baklavu u srednjoj Anadoliji. Bademi se koriste u priobalnom Egejskom regionu, a sjemenke susama u Edirne i Trakiji.

U jugoistočnoj Anadoliji, baklava se priprema sa sitno mljevenim pistacijama. Grad Gaziantep je poznat po svojoj kulinarskoj tradiciji i nalazi se na UNESCO-voj mreži kreativnih gradova.

Tradicija baklave prenosi se s generacije na generaciju, a šegrti uče od majstora. Majstori Gaziantep baklave smatraju da desert svojim izgledom i okusom treba da privuče pet čula. Iako su sastojci baklave relativno jednostavni, proizvodnja deserta zahtijeva ogromnu vještinu i detaljnu obradu.

Dobra baklava, kažu majstori, mora prvo biti adekvatno suha i potom dobro pečena. Treba bi biti ugodna oku, zlatno žute boje, lagana kada se prinosi ustima, ne teška od previše sirupa, sa aromom svježih pistacija i čistog putera.

Kada zagrizete parče baklave, trebalo bi da čujete šuštanje tanko razvijenog tijesta. U Gaziantepu je baklava sastavni dio kulture i prodaje se svuda – od tržnih centara, piše Slobodna-Bosna.