Sve što trebate znati o mozgu na jednom mjestu

To je jedini muzej te vrste u Latinskoj Americi i jedan od par u svijetu koji ima tako veliki broj mozgova dostupnih javnosti. 

U bolnici staroj tri stoljeća nalazi se ukupno 2.912 mozgova, a 300 njih je izloženo. Svake godine bolnički muzej posjeti više od 20 hiljada ljudi. 

"Dodirnite pravu lubanju", poziva muzej posjetitelje na ulazu, nudeći im primjerak na kojem mogu osjetiti strukturu kosti glave ili držati dva kvadratna metra zamršene sive tvari mozga. 

Mozak ove izložbe je neuropatologinja Diana Rivas koja odabire naučno zanimljive primjerke za izložbu. 

"Ovdje se provode autopsije. Radim ih sama", ističe Rivas vadeći jedan mozak iz posude s formaldehidom. Velik je kao ispuhana fudbalska lopta i ima konzistenciju "gumice za brisanje", kaže Rivas, nastavljajući s proučavanjem dvije hemisfere mozga i uklanjanjem tankog sloja triju membrana koje ih drže zajedno, takozvane meninge, prenosi Hina. 

Jednom kad ga je otvorila otkrio se fascinantni reljef mozga: labirint sivog i bijelog tkiva koji sadrže tajnu misli, jezika i gotovo svih tjelesnih funkcija. 

"Ljudski mozak teži između 1,2 i 2,4 kilograma, ovisno o visini i težini osobe, kao i spolu", objašnjava Rivas dok secira taj organ.

"Ženski mozgovi su evoluiraniji od muških. Ono što nas razlikuje je razvoj jezika kojeg mi koristimo puno više od muškaraca", dodaje. 

Muzej je podijeljen na tri dijela: neuroanatomiju, poremećaje pri rođenju i oštećenja mozga uzrokovana bolestima poput raka, Alzheimera i virusa Zike. 

"Studentima pokazujemo kako izgleda zdrav i bolestan mozak, poput ovog s cisticerkozom koja uzrokuje grčeve", ističe neuropatologinja pokazujući na mozak s rupama koje su napravili paraziti.

Rivas pokazuje na još jedan bolestan mozak koji je pogodila arterioskleroza, rezultat pretjerane konzumacije masne hrane koja je začepila arterije, uključujući i one koje hrane mozak. 

"Ovo nas podsjeća da ne pretjeramo s hamburgerima. Nije dobro pretjerati s masnom hranom", upozorava Rivas. 

Neuropatologinja ističe da za neke dijelove izložbe treba imati jak želudac, poput primjerka s encefalitisom. 

Taj poremećaj pri rođenju događa se kad se neuralna cijev i leđna moždina ne razviju normalno tokom trudnoće, zbog čega mozak i membrane koje ga okružuju vise iz otvora u bebinoj lubanji.

"Oko pet posto studenata se uplaši kad ga vide. Neki se onesvijeste, drugi povraćaju", zaključuje Rivas.