Šta se događalo u Černobilu: Malo je nedostajalo da eksplozija bude 10 puta veća

Radiosarajevo.ba
Šta se događalo u Černobilu: Malo je nedostajalo da eksplozija bude 10 puta veća
Foto: Screenshot / Najveća nuklearna katastrofa rezultirala je scenama iz noćne more

U nuklearnoj elektrani Černobil, 25. aprila, 1986., radnici su spremni za testno gašenje elektrane. Provjeravali su hoće li turbine, u slučaju kratkog nestanka struje proizvoditi i dalje dovoljno struje da pogone pumpe za hlađenje.

U 13 sati, počeli su smanjivati proizvodnju energije u reaktoru broj četiri.

U 14 sati, isključili su sistem za automatsko hlađenje jezgre. Tada dolazi direktiva – zbog potreba stanovništva, test se mora odgoditi.

Nastavljaju tek u 23 sata.

No tada je u elektrani već noćna smjena. Dobili su kratke upute kako provesti test.

Isključuju sve automatske sisteme gašenja

U 00:28, 26. aprila, snaga koju proizvodi reaktor pada daleko ispod granice koja se smatra sigurnom. Inženjeri ignoriraju sve sigurnosne upute i dižu većinu kontrolnih cilindara (zaštitnog omotača oko jezgri koje reguliraju nuklearnu reakciju). Pola sata kasnije, nivo energije se stabilizirala ali i dalje na nižem nivou od kojeg bi trebala biti.

No odgovorni su odlučili da test ide dalje. Svi automatski sistemi sigurnosti su isključeni. Da ne smetaju testu.

U sekundi, pokrov težak 1000 tona leti u zrak

U 1:23:04, test službeno počinje. Odjednom se javlja veliki izboj energije; 1:23:40, operator pritišće gumb za vanredno gašenje. No kontrolni cilindri su se zaglavili. 18 sekundi kasnije, prva snažna eksplozija raznijela je krov reaktora težak 1000 tona.

Reakcija nadležnih bila je brza, ali tipično sovjetska. Nakon najmanje dvije ekplozije, elektranom su počeli požari. Vatrogasci su došli za manje od četiri minute, a lokalni dužnosnici u roku od pola sata su raspravljali što dalje. Zaključak je bio da je najvažnije ne uzbunjivati javnost.

Još se sjećam metalnog okusa u ustima dok sam prilazio Černobilu", kaže Igor Magala, jedan od likvidatora.

Tako su kasnije nazvali oko 600.000 ljudi uglavnom vojnika, policajaca, vatrogasaca i službenika, poslanih po naredbi Moskve da pomognu u gašenju požara i postavljanju prvog betonskog sarkofaga iznad uništenog reaktora te u sanaciji terena.

Tek nakon 36 sati, vlasti su konačno odlučile evakuirati 115.000 ljudi iz Pripjata i regije. Rekli su im kako je to samo privremeno te da spakiraju samo dokumente i ključne stvari.

No koliko god je Sovjetski savez reagirao katastrofalno, u jednoj stvari im treba odati priznanje.

Ljudi koji radili na sanaciji uspjeli su spriječiti još veću katastrofu – drugu eksploziju, koja bi prema procjenama bila 10 puta veća od one u Hiroshimi koja je mogla izbrisati pola Europe.

Više o katastrofi u Černobilu možete pročitati ovdje.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije