Šta se desi ako topite led u mikrovalnoj? Rezultat će vas iznenaditi

Mikrovalne pećnice su jedan od najbržih i najefikasnijih načina za zagrijavanje hrane, ali njihovo funkcioniranje često je izvor mnogih zabluda. Nedavno se pojavilo pitanje koje je zbunilo mnoge – zašto se, kada stavite led i rižu u mikrovalnu, riža zagrije, a kocka leda ostane gotovo netaknuta?

Kako mikrovalne stvarno rade?

Prema američkoj Upravi za hranu i lijekove (FDA), mikrovalne pećnice koriste elektronsku cijev zvanu magnetron koja proizvodi mikrovalove. Ove mikrovalne zrake reflektiraju se unutar metalnog interijera pećnice i apsorbiraju ih molekule vode unutar hrane, što uzrokuje vibraciju tih molekula i tako generira toplinu koja kuha hranu. Hrana bogata vodom, poput svježeg povrća, brže se zagrijava upravo zbog visoke količine vode.

Međutim, jedan od popularnih mitova tvrdi da su mikrovalovi "podešeni" na specifičnu rezonantnu frekvenciju molekula vode, što bi objašnjavalo zašto led nije podjednako zahvaćen kao tekuća voda. To je pogrešno.

Trending

Nataša Pirc Musar: Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu povezuje snažna prijateljska veza

Razbijanje mita o rezonantnoj frekvenciji

Ron Schmitt, bivši direktor električnog inženjeringa u firmi Sensor Research and Development Corp, objašnjava da ovaj mit jednostavno nije tačan. U svojoj knjizi Electromagnetics Explained, Schmitt navodi: "Ne postoji rezonancija vode na frekvenciji koju koristi mikrovalna pećnica. Prvi rezonantni vrh događa se iznad 1 THz, a najveći gubitak događa se u infracrvenom spektru."

Dakle, frekvencija od 2.45 GHz, koja je standard za mikrovalne pećnice, nije specifična za molekule vode. Zapravo, ona je jednostavno frekvencija koju je odobrila Federalna komisija za komunikacije (FCC) za komercijalnu upotrebu u mikrovalnim pećnicama, navodi IFL Science.

Kako se zapravo hrana zagrijava?

Mikrovalne zagrijavaju hranu putem procesa poznatog kao dielektrično grijanje. Profesor fizike Christopher S. Baird s Texas A&M Univerziteta objašnjava kako elektromagnetski valovi u mikrovalnoj induciraju električno polje koje vrši silu na molekule u hrani. To prisiljava molekule da se rotiraju kako bi se uskladile s poljem. Tokom ove rotacije molekule se međusobno sudaraju, pretvarajući svoju energiju u toplinu.

Mikrovalne nisu ograničene na zagrijavanje samo molekula vode – mnoge vrste molekula u hrani mogu apsorbirati energiju na ovaj način, i to je ključni razlog zašto mikrovalne pećnice tako učinkovito zagrijavaju različite vrste hrane.

Zašto se led sporije zagrijava?

Iako se molekule u ledu mogu vibrirati, zbog jakih vodikovih veza koje ih drže zajedno u čvrstom stanju, one se ne mogu rotirati jednako lako kao u tekućoj vodi. Manje rotacije znači manje sudara molekula i manje topline, zbog čega led sporije reagira na mikrovalne zrake.

Iako postoji još jedan mit da mikrovalna kuha hranu "iznutra prema van", to također nije tačno. Vanjski slojevi hrane prvo primaju toplinu od mikrovalova, a unutarnji slojevi se zagrijavaju prijenosom topline kroz proces provodljivosti.

Zaključno, kada se riža u mikrovalnoj zagrijava, a led ostaje hladan, razlog je u tome što molekule u riži slobodnije rotiraju i sudaraju se, dok molekule leda ostaju ograničene u svom kretanju zbog čvrste strukture, piše Klik.hr.