Neviđeno otkriće egipatskih arheologa: "Ovo je staro 4400 godina"

Egipatski su arheolozi kod Kaira otkrili "najveću i najkompletniju" radionicu za mumificiranje ljudi i svetih životinja koja je ikada pronađena, piše The Telegraph.

Radionica koja potiče iz 30. dinastije i ranog doba Ptolemejevića (4. stoljeća prije Hrista) pronađena je kod Džozerove piramide.

"U nekolicini soba pronađeni su parovi kreveta za balzamiranje. Kreveti su dugački otprilike dva metra, a široki jedan. Izrađeni su od kamenih blokova i prekriveni slojem mortom koji je nagnut prema odvodu", rekao je Mostafa Waziri, glavni savjetnik egipatskog Vrhovnog vijeća za starine.

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

"Ležajevi za mumificiranje koristili su se za vađenje organa iz tijela i stavljanje istih u kanope koje su pronađene", dodao je Waziri.

Radionica za mumificiranje ljudi četvrtasta je zgrada od blata koja je podijeljena u nekoliko soba te koja sadrži dva ležaja za balzamiranje. Otkriveni su i drugi materijali za mumificiranje poput komada lanenih tkanina, kanopa i alata za vađenje organa iz tijela. Radionica za mumificiranje svetih životinja također je četvrtasta zgrada od blata, cigle i kamena koja je podijeljena u sobe i hale. U njoj se nalaze sahranjene životinje, bronzani alati za mumificiranje života te pet kreveta od vsedminetalne stijene (vapnenca)  koji su se spustili do poda.

Arheolozi su pronašli i dvije manje grobnice koje su uklesane u kamen, a koje su stare 4400 i 3400 godina. Vjeruje se da su pripadale visokopozicioniranim dužnosnicima i svećenicima.

Na zidovima jedne grobnice pronađeni crteži o obradi zemlje, lovu i drugim aktivnostima. U toj je grobnici pronađen i asortiman artefakata poput očuvanih drvenih i kamenih kipova te predmeta za sakralnih predmeta.

Mumificiranje je u drevnom Egiptu bila složena i dugotrajna aktivnost. Mogla je trajati i po 70 dana, a počela bi vađenjem organa iz tijela pokojnika. Organi bi se stavili u kamene ili keramičke posude, a tijelo bi se potom opralo, prekrilo natronom i ostavilo da se suši. Period sušenja obično bi trajao 40 dana. Nakon sušenja, tijelo bi se umotalo u laneno platno na koje bi se ispisale čini i slike egipatskih bogova. Mumija bi se potom stavila u lijes i zakopala, prenosi Jutarnji.hr.