Naučnici otkrili drevni zapis o Isusovom djetinjstvu: Ovo su sve poznate informacije o tekstu
Naučnici su dešifrirali i objavili fragment papirusa koji sadrži dio Evanđelja iz djetinjstva po Tomi, koje opisuje događaje iz Isusovog djetinjstva.
Ovaj grčki papirus datira iz četvrtog ili petog stoljeća, čime predstavlja najstariju poznatu kopiju ovog evanđelja, kako su naučnici naveli u nedavno objavljenom radu u časopisu Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik. Postoje i druge kopije evanđelja, ali one su nastale kasnije. Crkve nisu uključile ovo evanđelje u Bibliju.
"Ovo je najstariji sačuvani rukopis teksta na bilo kojem jeziku," napisali su Lajos Berkes, predavač na Institutu za kršćanstvo i antiku na Humboldtovom univerzitetu u Berlinu, i Gabriel Nocchi Macedo, profesor papirologije na Univerzitetu u Liègeu u Belgiji. Općenito se vjeruje da je Evanđelje iz djetinjstva po Tomi prvotno sastavljeno u drugom stoljeću, dijelom zbog sličnosti priča u ovom evanđelju s onima koje su pisali kršćanski autori iz tog razdoblja.
Zakazala odbrana Izraela: Huti izveli žestok napad na Tel Aviv, povrijeđeno više osoba
Priča o čudesnom događaju
Papirusni fragment donosi priču o čudu koje je Isus učinio kao dijete. Prema priči iz fragmenta, "Isus se igrao na obali brzog potoka i od mekane gline oblikovao dvanaest vrabaca. Kada ga je otac Josip ukorio i upitao zašto to radi na sveti sabat, petogodišnji Isus je pljesnuo rukama i oživio glinene figure," navodi se u izjavi Humboldtovog univerziteta u Berlinu.
Naučnici su već bili upoznati s ovom pričom iz kasnijih kopija evanđelja. Dok fragment spominje samo ovo čudo, kasnije kopije evanđelja opisuju i mnoga druga čudesna djela koja je Isus izvodio kao dijete, uključujući uskrsnuće djeteta imenom Zeno i trenutno ozdravljenje svog oca Josipa nakon ugriza otrovne zmije.
Nepoznato porijeklo fragmenta
Porijeklo fragmenta ostaje nepoznato. "Znamo vrlo malo o porijeklu papirusa, njegovoj historiji i vlasništvu," izjavio je Nocchi Macedo za Live Science.
"Sve što sigurno znamo je da potječe iz Egipta. Možda je stigao u Hamburg između 1906. i 1939. godine, kada je jezgra papirološke zbirke nabavljena, ili 1990. godine, kada je kutija nekonzerviranih papirusnih fragmenata prebačena iz Berlina u Hamburg." U studiji su naučnici izrazili uvjerenje da je fragment bio u Njemačkoj prije Drugog svjetskog rata.
Neobičan izgled rukopisa
Jedan od razloga zašto papirus nije ranije istražen je njegovo neuredno rukopisanje, koje više nalikuje privatnom pismu ili popisu za kupovinu nego evanđelju, naveli su istraživači. Pretpostavljaju da je mogao biti vježba pisanja, možda nekoga u školi ili samostanu.
Mnogi naučnici dijele mišljenje da je fragment drevni rukopis, a ne moderna krivotvorina. "Uzbudljivo je da postoji novi, rani rukopis ovog teksta," izjavio je Simon Gathercole, profesor Novog zavjeta i ranog kršćanstva na Univerzitetu Cambridge. "Autentičan je u smislu da je ovo stvarno drevni rukopis. Nije autentičan u smislu da nam govori što je Isus stvarno radio kao dijete," rekao je Gathercole.
Najpoznatija svjetska organizacija za zaštitu životinja napisala "novu verziju" Biblije
Tony Burke, profesor ranog kršćanstva na Univerzitetu York u Torontu, istaknuo je da nalaz ne pruža nove informacije. "Mislim da je sjajno imati više svjedočanstava o tekstu, ali ne donosi nam ništa novo," izjavio je Burke za Live Science. "Oduvijek smo mislili da je sastavljen u drugom stoljeću, tako da kopija iz 4./5. stoljeća ne mijenja konsenzus o tekstu."
Priče o Isusovom djetinjstvu
Christopher Frilingos, profesor religijskih studija na Univerzitetu Michigan State, rekao je za Live Science da je otkriće "vrlo značajno, kako zbog datuma fragmenta, tako i zbog jezika, grčkog." U e-mailu je napomenuo da "drugi rani kršćanski pisci iz drugog stoljeća aludiraju na priče o Isusovom djetinjstvu; ovaj rukopis bio bi najraniji svjedok tekstu takvih priča." Frilingos je također istaknuo da bi porijeklo teksta trebalo detaljnije ispitati, ako je moguće.
Ovo otkriće dodatno rasvjetljava drevne tekstove i priče koje su oblikovale ranu kršćansku tradiciju, pružajući dragocjen uvid u povijesni kontekst i vjerovanja tog razdoblja, piše Klik.hr.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.