Najstarije drvo na svijetu je bosanski bor Adonis

Radiosarajevo.ba
Najstarije drvo na svijetu je bosanski bor Adonis
/ Eurekaalert/Adonis, bosanski bor
Prije više od hiljadu godina, daleke 941. godine, Evropa je izgledala potpuno drukčije.

Bizantsko carstvo je bilo na vrhuncu, Vikinzi su plovili morima... A usred svih dešavanja nalazilo se jedno sjeme koje će niknuti u drvo koje postoji i danas.

Prema naučnicima, bosanski bor (Pinus heldreichii) koji raste u brdima sjeverne Grčke stariji je od 1.075 godina, što ga čini najstarijim drvetom u Evropi.

Postoje i starija drveća, koja su živjela i 10.000 godina, no ona se reproduciraju aseksualno iz godine u godinu. Individualna drveća su stara i više stotina godina, iako su genetski identična i povezana s istim korijenskim sistemom, piše Eurekalert.

"Drvo koje smo pronašli u grčkoj šumi, unikatno je. Ne može se osloniti na majčinsko drvo, ili se klonirati i replicirati kao što drugi čine. Kloniranje je vrlo efektivna revolucionarna strategija. Zanimljiva je, ali nije to isto kao da ste ostavljeni sami i živite već 1.000 godina", tvrdi Paul J. Krusic, student švedskog univerziteta i član ekspedicije koja je pronašla drvo.

Postoje individualna drveća koja su možda i starija od bosanskog bora koji je nazvan Adonisom, no njihova dob je bazirana na veličini, historijskim obilježjima i pretpostavljenom jačinom rasta.

Adonis je tip drveta koji svake godine dobije novi prsten, stoga mu se lako može odrediti starost. A Krusic je specijalizirao upravo na određivanju starosti drveća po prstenovima, nauka koja se zove dendrohronologija.

Zainteresirao se za šumu pročitavši tezu o njoj prije nekoliko godina. Nije očekivao pronaći najstarije drvo, već naučiti nešto novo o klimatskim promjenama i drugim mijenama okoliša kroz određivanje starosti putem prstenova.

"U tezi su se nalazile fotografije ove divne šume. Ličili su na drveća nacionalnog parka Great Basin u Americi. Oni žive u skoro istim uvjetima, stjenovitom području", dodaje Krusic.

Kako bi potvrdili starost, Krusic i njegove kolege s Univerziteta u Mainzu i Univerziteta u Arizoni uzimaju uzorke kako bi istražili koliko imaju prstenova. Ovaj proces izvlačenja srži ne ugrožava biljke jer je srž duga pet milimetara po dijametru. Naučnici su izbrojali i uporedili prstenove s onim kod ostalog drveća, ujedno tražeći i moguće anomalije (nekada drvo nema cijeli prsten, pa ispada da mu "nedostaje" jedna godina), prenosi WashingtonPost.

Uz Adonisa, naučnici su pronašli još drveća koje je staro preko hiljadu godina. A bosanski bor smješten je usred ničega, na mjesto kroz koje prolaze pastiri i planinari. Krusic vjeruje kako su se drveća adaptirala teškom ekosistemu.

No, priča o bosanskom Adonisu neće biti objavljena u njegovoj studiji.

"Ovo je priča o klimatskim promjenama, ljudskom utjecaju. To je prava priča na kojoj radimo. Ovo je samo jedan zanimljivi dodatak na koji smo 'naletjeli'", zaključuje Krusic.

Timeline

941 - Adonis klija. Vizantijsko carstvo je na vrhuncu, a sa sjevera Vikinzi dosežu Crno more.

1041 - Adonis je star 100 godina. U Kini je objavljena knjiga u kojoj se opisuje barut. Čovjeka imena Macbeth je krunisan kraljem Škotske.

1191 - Adonis je star 250 godina. Oxfordski i Pariški univerzitetu su osnovani, a Treći križarski rat je u toku.

1441 - Adonisu je 500 godina. Osmansko carstvo je pokorilo Grčku. Grčki učenjaci bježe na zapad, a u Švedskoj je održan prvi parlament u Arbogi. Johannes Gutenberg testira prvu presu za štampanje.

1691 - Adonis slavi 750 godina. Čaj i kafa su dovezeni u Evropu. Isac Newton je formulirao svoje zakone o kretanju.

1941 - Adonis ima hiljadu godina. Drugi svjetski rat je u toku. Nacisti su okupirali Grčku.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije