Na hrvatskom otoku - kvadrat zemljišta iznosi 26 KM: "Fali jedna nula"

Prosječna cijena kvadratnog metra građevinskog zemljišta na otoku Viru u srcu Dalmacije u Hrvatskoj iznosi 13,8 eura (26,91 KM) cijena stana/apartmana kreće se oko 1.244 eura (2.425 KM), za prosječan kvadrat stambene zgrade treba izdvojiti 502 eura, a poslovne zgrade oko 87 eura (169 KM).

Najpovoljnije je šumsko zemljište na Viru koje košta nešto manje od 8,5 eura (16,57 KM) po kvadratu, dok se cijena stambenog kvadrata u zgradama za povremeno stanovanje kreće oko 635 eura (1.238 KM).

Ako mislite da ovi podaci pripadaju vijestima iz daleke prošlosti, varate se.

Trending

U Dom zdravlja bh. općine se za dan javilo 120 osoba sa istim simptomima. Oglasio se i Vodovod

Ovo su najnoviji podaci cijena nekretnina na otoku Viru, dobiveni prema sklopljenim kupoprodajnim ugovorima za nekretnine u 2021. godini.

Podaci koje je Slobodna Dalmacija dobila od Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, temelje se na podacima Porezne uprave te zemlje, odnosno na temelju 839 sklopljenih kupoprodajnih ugovora na Viru u prošloj godini u kojem su se našla 220 ugovora za prodaju stana/apartmana, 263 ugovora za prodaju stambene zgrade, tri ugovora za stambene zgrade za povremeno stanovanje, tri ugovora za poslovne zgrade, 274 ugovora za građevinska zemljišta, tri ugovora za šumska zemljišta te devet ugovora za različite nekretnine.

Dakle ponovimo: prema podacima Porezne uprave kvadaratni metar građevinskog zemljišta na Viru, otoku na kojem je samo u prošloj godini izdana 181 građevinska dozvola - najviše na području Zadarske županije - iznosi nevjerojatnih 13,8 eura (oko 26 KM).

Kako je to moguće? Bolje reći, je li taj podatak tačan?

Sigurno ne realnu cijenu nekretnina na tom atraktivnom otoku na kojem je od izgradnje mosta 1976. krenuo stampedo gradnje, nekada vikendica, a danas kuća za odmor i apartmana. Pokazuju li možda ti podaci sivu ekonomiju, odnosno jedan oblik pranja novca kroz nekretnine po dogovornoj formuli: cijena zemljišta je 100 hiljada eura, ali ćemo u ugovor staviti 50 hiljada i na to platiti poreze, a ostatak ćeš dobiti na ruke?

Ista formula vrijedi za stanove, kuće, apartmane, poslovne prostore, jer sve dobivene prosječne cijene prema službenim podacima debelo su ispod realne cijene nekretnina na tom otoku.

Dovoljno je otići na internetske stranice jedne od najvećih agencija za prodaju nekretnina na otoku Viru. Brzim pregledom ponude oglašenih nekretnina odmah je jasno da se građevinska zemljišta (udaljena 250 metara od mora) prodaju za 300 eura po kvadratnom metru, dakle desetak puta više od "službene" cijene.

"To je nemoguće!", na prvu kaže Kristijan Kapović, dugogodišnji bivši načelnik Vira.

"Vjerojatno fali jedna nula, trebalo bi biti 1.040 kuna ili 138 eura za zemljište na otoku. Pa poljoprivredno zemljište se ovdje prodaje za 10 do 20 eura, a građevinskog nema ispod sto eura" jasan je.

Kapović ipak nudi logično objašnjenje.

"Možete vi zemljište procjenjivati kako vas je volja i prodavati za koliko mislite da vrijedi, ali Porezna uprava ima svoju tablicu za Općinu Vir koja se za svaku tekuću godinu formira sukladno tržišnim vrijednostima iz prethodne godine. Tržišne vrijednosti su one koje su javno iskazane na tržištu nekretnina (agencije, javni oglasi...).

Prema tome ćete, a ne prema vašem kupoprodajnom ugovoru, platit porez. Ne može više nitko utajiti porez kroz krivo prikazani iznos u kupoprodajnom ugovoru", tvrdi Kapović, iznoseći kao primjer svoje vlastito iskustvo prilikom kupnje jedne nekretnine na otoku. Na ugovorenu kupoprodajnu cijenu Porezna uprava je dala svoju procjenu vrijednosti nekretnine po kojoj je morao platiti porez.

Zadnjih desetak godina oko 70 posto vlasnika nekretnina na otoku su strani državljani iz Njemačke, Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije, Švicarske, a puno je vlasnika i među našim ljudima koji su živjeli ili još uvijek žive vani, tako da gotovo 90 posto kapitala koji se ulaže u nekretnine dolazi iz inozemstva, navodi Kapović.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.