Finska: Radnici vrtića napravili "male šume" i popravili imunitet kod djece

Igra u zelenilu i šikari minijaturne šume samo jedan mjesec možda je dovoljna za promjenu imunološkog sustava djeteta, pokazao je novi, mali eksperiment u Finskoj.

Naime, kad su radnici u vrtićima u Finskoj umjesto trave na livadi zasadili šumski podrast poput patuljastog vrijeska i borovnica i omogućili djeci da se brinu o usjevima u sadilicama, raznolikost mikroba i u crijevima i na koži male djece postala je mnogo zdravija za vrlo kratak period.

U usporedbi s ostalom gradskom djecom koja se igraju u standardnim vrtićima s dvorištima, šljunkom i travom, djeca od 3, 4 i 5 godina koja su se igrala u ovim "ozelenjelim" vrtićima u Finskoj imala su povećan broj T-stanica i drugih važnih imunoloških faktora u krvi, već nakon od 28 dana.

"Također smo otkrili da je crijevna mikrobiota djece koja su se igrala tamo slična crijevnoj mikrobioti djece koja svakodnevno budu u šumi", kaže naučnica Marja Roslund s Univerziteta u Helsinkiju.

Prethodna istraživanja pokazala su da je rana izloženost ovakvim površinama nekako povezana s dobro funkcionirajućim imunološkim sustavom, ali još uvijek nije jasno je li ta veza uzročna ili ne. Eksperiment u Finskoj prvi je koji eksplicitno manipulira dječjim urbanim okolišem, a zatim testira promjene u njihovom mikriobiomu i djetetov imunološki sistem.

Ideja da okoliš bogat živim bićima utječe na naš imunitet poznata je kao „hipoteza o biološkoj raznolikosti“. Na temelju te hipoteze, gubitak biološke raznolikosti u urbanim područjima mogao bi biti barem djelomično odgovoran za moderni porast imunoloških bolesti.

"Rezultati ove studije podupiru hipotezu o biološkoj raznolikosti i koncept da niska biološka raznolikost u savremenom životnom okruženju može dovesti do slabijeg imunološkog sistema i posljedično povećanju prevalencije imunološki posredovanih bolesti", pišu autori.

Tokom 28 dana, djeca u ova "zelena" četiri vrta u novom dvorištu igrali su se pet puta sedmično. Kada su istraživači testirali mikrobiotu svoje kože i crijeva prije i nakon ispitivanja, otkrili su izrazito bolje rezultate u poređenju s grupom djece koja su se isto toliko vremena igrala u vrtićima s manje zelenila.

Među djecom koja su se igrala u prljavštini, travi i među drvećem, pojavili su se mikrobi imena gamaproteobakterije koje pojačavaju imunološku odbranu kože, kao i korisne imunološke sekrecije u krvi i smanjuju sadržaj interleukina 17A, koji je povezan s imunološkim bolestima.

"To podržava pretpostavku da kontakt s prirodom sprječava poremećaje u imunološkom sistemu, poput autoimunih bolesti i alergija", kaže Sinkkonen.

Rezultati nisu konačni i morat će se provjeriti u većim studijama širom svijeta. 

Istraživanje je objavljeno u žurnalu Science Advances.