Čudo prirode: Naučnici tvrde da ovi glodavci mogu pomjerati materiju bez da je dodiruju

Naučnici su dugo znali za ultrazvučne vokalizacije (USVs) koje pravi miš i štakor. Iako su izvan opsega ljudskog sluha, tačan razlog za ove visoke zvukove nije siguran.

Nova teorija sugerira da se USVs koriste za pomicanje čestica u zraku kako bi se poboljšao njuh ovih životinja.

Ovu hipotezu su postavili psiholog Eduardo Mercado III sa Univerziteta u Buffalu i studentica neuroznanosti na Harvardu, Jessica Zhuo. Iako još nije potvrđena eksperimentima, hipoteza se uklapa u ponašanje koje su primijetili kod štakora, koji obično njuškaju zrak odmah nakon ispuštanja USV-a.

Trending

Iz UKC Tuzla demantovali informaciju o četvrtoj žrtvi nesreće u Brčkom

Da bi podržali svoju ideju, istraživači su prikupili dokaze o ponašanju glodavaca, efektima ultrazvučnih vibracija i biološkim mehanizmima koji se generalno primjenjuju na više vrsta.

Istraživači napominju da ultrazvučne vibracije mogu manipulisati materijom na različite načine, pa je moguće da glodavci stvaraju skupove molekula oko sebe, čineći ih lakšim za detekciju njihovim nosevima.

Posebno, ovo ponašanje bi moglo poslužiti za koncentraciju feromona; hemikalija koje komuniciraju socijalne interakcije, parenje ili teritoriju. Kao što su ranija istraživanja sugerisala, izbijanje ultrazvuka moglo bi grupisati ove biološke aerosole.

Poznat kao aglomeracija, proces grupisanja bi potencijalno mogao povećati koncentraciju feromona u vomeronazalnom organu (VNO) ovih životinja, sugeriraju istraživači.

"Ova pojava nikada prije nije zabilježena, ili vjerujem ni sumnjana, kod bilo koje životinje," kaže Mercado.

"Oni stvaraju nove puteve informacija manipulirajući svojom okolinom i kontrolirajući molekulske interakcije čestica oko sebe."

Ranije je sugerirano da su USVs pozivi za parenje ili znakovi emocionalnih stanja. Ova nova teorija ne isključuje te opcije, već sugerira da se ultrazvuk može koristiti i kao alat za pomicanje materije i poboljšanje mirisa. Laboratorijski testovi na štakorima i miševima mogli bi pomoći u daljem istraživanju ove mogućnosti.

Ako štakori i miševi zaista koriste USVs kako bi poboljšali svoj njuh, to bi moglo pomoći da bolje razumijemo njihovo ponašanje tokom laboratorijskih testova i stvarnih opažanja – kao i mnoge studije koje uključuju ove životinje.

To bi također moglo dovesti do fundamentalnih otkrića o tome kako su se životinjski čuli razvijali da rade u tandemu, i kako prekidi u toj signalizaciji mogu utjecati na fizičko i mentalno zdravlje – kako kod ljudi, tako i kod glodavaca.

"Činjenica da nismo primijetili da je nešto ovako moguće znači da još nemamo razumijevanje o tome kako bi se nanodijelovi mogli zvučno manipulirati za složene upotrebe," kaže Mercado.

"Ali mogli bismo imati značajnu prednost ako potvrdimo da je priroda već riješila taj problem za nas."